svibanj, 2010  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Svibanj 2010 (5)

Opis bloga
Blog o psihoterapijskoj teoriji i praksi.

Linkovi
Blogovi (HR):
Šiza je samo kriza
Psihoterapeut.blogspot.com
Blog protiv nasilja
Blogs (ENG):
In The Room
Dr. Katrina Wood
Dr. Deborah Serani
Modern Psychoanalysis


Mentalno zdravlje:
Psihonet: Psihoterapija
Psihonet
Medicina.hr - Psihijatrija
Lijekovi
Stručna društva:
The Institute of Group Analysis, London
Hrvatska psihoanalitčka studijska grupa

Citati
''Voljeti i raditi srodne su sposobnosti koje su znak pune zrelosti.'' Sigmund Freud

Napomena
Cilj ovog bloga je pružiti točne, lako razumljive i brze informacije o psihoterapiji, međutim posjet blogu nikako ne može zamijeniti odlazak odgovarajućem stručnjaku za mentalno zdravlje.

PSIHOTERAP-&-JA
13.05.2010., četvrtak
Nakon Freuda...

Freudova otkrića su iz temelja promijenila znanost i umjetnost XX. stoljeća. Ideja da se naš um ne sastoji isključivo od svjesnog dijela, već da imamo osjećaje, misli i pulzije kojih većinu vremena nismo svjesni, iz korijena je promijenila naše viđenje sebe i svijeta oko nas

Novo je bilo i razumijevanje da naizgled bezazleni simptomi imaju svoje psihološko značenje, koje pacijent osvještava kroz psihoanalitičku terapiju. Psihoanaliza uvodi i naoko jednostavnu, a u stvari genijalnu tehniku- poticanje pacijenta da govori sasvim slobodno, bez prekidanja i potpitanja, dok terapeut pažljivo sluša.

Prilično rano u svome radu Freud je primijetio kako fantazije koje pacijent ima o terapeutu nalikuju simptomima te da veza koja se stvara između pacijenta i analitičara predstavlja arenu u kojoj se uživo odigravaju različiti aspekti pacijentove osobnosti. To zajedničko iskustvo pacijenta i analitičara neprocjenjiv je izvor brojnih spoznaja o nesvjesnim problemima pacijenta. Dakle, odnos nekog pacijenta s terapeutom s vremenom će početi nalikovati njegovim ranijim odnosima, što otvara brojne mogućnosti za uviđanje i promjene.



Osobe koje pate od najrazličitijih smetnji mogu imati velike koristi od psihoanalitičke psihoterapije.
To mogu biti vrlo specifični simptomi, poput opsesivnog ponašanja, fobija (iracionalih strahova), anksioznosti ili psihosomatskih smetnji. Međutim, često se radi o ljudima koji se općenito u životu osjećaju zabrinutima ili depresivnima, i imaju suptilnije smentje, poput osjećaja nedostatka smisla i uživanja u profesionalnom životu ili nesposobnosti da stupe u zadovoljavajuće međuljudske i seksualne odnose

Psihoterapijsko liječenje je dugo i zahtjevno, jer psihoanalitčke psihoterapije ne priznaju "čudesne lijekove". Sami ciljevi psihoterapije su veliki i zahtjevni, a to je u prvom redu promjena osobnosti, s kojom istovremeno dolazi i do gubitka simptoma. Dakle, cilj psihoterapije nije puko rješavanje neugodnog simptoma, već duboka promjena ličnosti koja omogućava pacijentu da počne slobodno uživati u radu i ljubavi, da ostvaruje zadovoljavajuće odnose s drugim ljudima, da zna realnije procjeniti situacije i odnose te da ima više snage i otpornosti prema svakodnenvnim frustracijama. Jasno je da tako velik posao zahtijeva i ustrajan angažman, prvenstveno emocionalni, ali i vremenski i financijski.

Danas imamo izbor mnoštva različitih psihoterapijskih pravaca, od kojih je dobar dio potekao iz psihoanalize ili su njihovi osnivači bili psihoanalitičari. Broj psihoterapija raste iz dana u dan, a fond znanja se neprestance mijenja i dopunjuje.



Sama psihoanalitička misao evoluirala je tijekom godina pa su nastale različite psihoanalitičke škole s pripadajućim teorijama (ego psihologija, teorija objektnih odnosa, self psihologija, teorija attachmenta itd.), koje su mijenjale i dopunjavale Freudovu izvornu teoriju. Neke su se sasvim izdvojile u zasebne psihoterapijske tehnike, uglavnom s ciljem da se stvore ekonomičniji oblici psihoterapije, koji bi bili dostupni većem broju ljudi. Nazivamo ih psihodinamskim psihoterapijama, jer se temelje na osnovnim psihoanalitičkim postavkama, uz određene modifikacije tehnike rada. U psihodinamske psihoterapije spadaju grupna analiza, psihoanalitička psihoterapija, obiteljska/ partnerska terapija, kratka dinamska psihoterapija, Morenova psihodrama itd.

Osim psihodinamskih psihoterapija proisteklih iz psihoanalize, neosivno su nastajali i drugi psihoterapijski pravci, koji se temelje na različitim teorijskim konceptima. Načelno ih možemo podijeliti u skupine kognitivnih, humanističkih i bihevioralnih terapija, od kojih je velik broj zastupljen i u Hrvatskoj. O njima će više pisati drugi blogeri.

Literatura:
The Institute of Psychoanalysis (London): Psychoanalysis Today
Zarez: Sigmund Freud i psihoanaliza, Eduard Klain
Metalhealth: Psychotherapy
Wikipedia: Psychotherapy
- 16:56 - Komentari (1) - Isprintaj - #
12.05.2010., srijeda
Kako je sve počelo?

Počeci liječenja emocionalnih ili psiholoških problema sežu do antike, jer su još Stari Grci prepoznali mentalni poremećaj kao bolesno stanje, umjesto kao znak djelovanja nadnaravnih zlih sila.
Iako su tadašnja objašnjenja uzroka psihičkih poremećaja bila uglavnom netočna (npr. smatrali su da histerija postoji samo kod žena te da je posljedica "lutanja" maternice po tijelu žene), poznavali su terapijsku vrijednost ohrabrujućih i podržavajućih riječi.

Nakon pada Rimskog carstva u srednjem vijesku se ponovno pribjegava tumačenju psihičkog poremećaja kao posljedice djelovanja nadnaravnih sila, međutim i tada liječnici neki prepoznaju i podržavaju psihoterapijski pristup za liječenje "ludila" (Paracelzus, 1493-1541).

Engleski liječnik, psihijatar Walter Cooper Dendy prvi uvodi i danas aktualan termin "psycho-therapeia" 1853. godine.

Prekretnicu u nastanku suvremene psihoterapije predstavlja pojava bečkog liječnika Sigmunda Freuda, koji na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće razvija psihoanalizu.
Freudova serija radova u kojima po prvi put opisuje postojanje nesvjesnog i objašnjava utjecaj nesvjesnog na različite aspekte ljudskog ponašanja, uvodi za tadašnje društvo skandaloznu ideju o dječjoj seksualnosti, opisuje nastanak neurotskog simptoma, predlaže metodu slobodnih asocijacija i tumačenje snova te kreira model psihičkog aparata.

Do 1902. godine u Beču je okupio grupicu zainteresiranih kolega, što predstavlja početak pokreta psihoanalize. Švicarski psihijatri Eugen Bleuler i Carl Jung formirali su studijsku grupu u Zurichu, a prvi međunarodni Psihoanalitički Kongres je održan u Salzburgu, 1908.

Literatura:
Psycentral: History of Psychotherapy, Jim Haggerty, M.D.
Znanost.com: Sigmund Freud- otac psihoanalize, Daria Marinić
- 17:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #
11.05.2010., utorak
"In Treatment"

Odlična serija o umijeću psihoterapije i čudesnoj snazi međuljudskih odnosa. Glavni lik je Paul, talentiran i predan psihoanalitičar na pragu srednje životne dobi, čiji se brak nalazi u krizi. Svaka epizoda predstavlja jednu psihoterapijsku seansu, a serija prati tijek individualne psihoterapije troje pacijenta (Laura, Sophie, Alex), jedne partnerske terapije (Amy i Jake) te Paulovu psihoterapiju kod vlastite psihoterpeutkinje Gine. Divni slojeviti likovi, s vrlo autentičnim terapijskim situacijama, a opet dovoljno zanimljivi da savršeno održavaju pažnju. Moj favorit je Sophie, mlada gimnastičarka koja se javlja na terapiju zbog psihijatrijske procjene suicidalnog rizika, koju traži osiguravajuće društvo. Tijekom seansi postaje jasno da Sophie ozbiljno treba pomoć...



YouTube: Kratak portret Sophie, HBO

Snimljena je i srpska verzija serije, naslova "U terapiji", ali original je daleko bolji.
- 22:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Što je psihoterapija

Marge Simpson na psihoanalitičkom kauču i po čemu se razlikuje od prijateljskog razgovora?

Psihoterapija je psihološka metoda liječenja psihičkih poremećaja, koja u sebi sadrži elemente znanosti i umjetnosti. Psihoterapijski proces uključuje strukturirane pokušaje jedne osobe da psihološkim sredstvima olakša psihološke patnje i bol druge osobe.
Kao instrument u psihoterapiji mogu služiti riječi, ali u obzir dolaze i drugi oblici komunikacije, kao što su različita simbolička ponašanja.

Eduard Klain u svome udžbeniku Psihološka medicina iz 1999. godine psihoterapiju opisuje kao psihološku metodu liječenja u kojoj se putem odnosa terapeuta i pacijenta razvija specifična relacija koja pomaže otkrivanju i mijenjanju određenih karakteristika pacijenta, kao i gubitku odnosno olakšavanju simptoma.
Centralni ljekoviti faktor je transfer, odnosno prijenos emocija s pacijenta na liječnika i analiza tog odnosa.“ Ova definicija obuhvća psihoterapijske pravce koji koriste transfer, tj. prijenos te je bitno spomenuti da postoje i druge, netransferne terapijske metode.

U svakodnevnom životu mogu se čuti primjedbe kako psihoterapiju može zamijeniti razgovor s bliskom osobom, partnerom ili prijateljem. Dakako da bliske osobe u teškim trenucima mogu pružiti utjehu, umirenje ili savjet, međutim to nije isto što psihoterapija.

Psihoterapija se razlikuje od neformalne pomoći u više elemenata:
- psihoterapeuti su posebno školovane osobe, koji su uz formalnu edukaciju prošli i vlastitu psihoterapiju, kako ih njihovi vlastiti konflikti ne bi spriječavali u pomaganju pacijentu/klijentu
- psihoterapija se provodi sustavno, a psihoterapijski odnos, za razliku od neformalnih odnosa, od početka ima jasno određena pravila (o mjestu, vremenu, trajanju, neviđanju izvan terapijske situacije, načinu naknade i sl.)
- psihoterapijski postupak temelji se na određenoj dobro istraženoj psihološkoj teoriji, koja objašnjava izvore psihičkih smetnji i predviđa načine njihova rješavanja
- gotovo sve psihoterapijske škole predviđaju supervizijske procese, u kojima terapeut pred supervizorom i(li) grupom kolega predstavlja psihoterapijski proces koji vodi, čime se smanjuju mogućnosti pogrešaka i zloupotreba
- psihoterapeuti su zakonski i stručno odgovorni za posao koji obavljaju

Jednostavno govoreći psihoterapija je ozbiljan posao koji zahtijeva stručno znanje i iskustvo. Ljubav i podrška bližnjih pomažu, ali ne mogu zamijeniti stručnost. Uostalom, ni jedan drugi zdravstveni problem ne bismo povjerili na liječenje laicima....
- 20:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Pozdravni post

Dobrodošli na blog Psihoterap-&-ja!

Blog je zamišljen kao mjesto za promišljanje, raspravljanje i asociranje o mentalnom zdravlju, posebice o psihoterapiji.

Planiram pisati o povijesti, sadašnjosti i budućnosti psihoterapijskih metoda liječenja, najviše o grupnoj analitičkoj psihoterapiji i drugim psihodinamskim terapijama. Namjeravam se dotaknuti i najčešćih tegoba zbog kojih se najčešće obraćamo za pomoć psihoterapeutima, kao i učestalih zabluda zbog kojih ponekad potrebnu pomoć ne zatražimo. Ovisno o inspiraciji, vremenu i odazivu planiram povremeno komentirati i neke društvene fenomene, koji su povezani s psihičkim funkcioniranjem čovjeka. Najšire govoreći, cilj mi je postupno izgraditi virtualno mjesto na kojem će se dobronamjerno, otvoreno i znanstveno utemeljeno razgovarati o psihičkom životu čovjeka.

Za sada toliko, do skorog čitanja!
- 18:18 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.