GOOGLAJ i pretražuj svašta nešta

srijeda, 28. ožujka 2012.

ZA GLUHE I NAGLUHE OSOBE !

Znate li koje su EUROPSKE VRIJEDNOSTI ? Ako ne znate onda pročitajte !

1) Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju prihvaćaju se i vrijednosti koje
  EU obitelj zastupa .

2) Prema Ustavu Republike Hrvatske  i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom
( koju je Hrvatska ratificirala 2007. godine ) te brojnim drugim konvencijama,
rezolucijama i dekleracijama važećim u Europskoj Uniji SVAKI GRAĐANIN
TREBA IMATI PRILIKU DA BUDE  AKTIVAN  GRAĐANIN,STJEČE
POTREBNO ISKUSTVO ZA SUDJELOVANJE U DIJALOGU TE
PRIDONOSI RAZVOJU LOKALNE I REGIONALNE ZAJEDNICE U KOJOJ
ŽIVI I DJELUJE .

3) Položaj osoba s invaliditetom  je nešto na što Europska Unija daje  veliku
pozornost .

4) Gluhe i nagluhe osobe UŽIVAJU BROJNA PRAVA KOJA IM OMOGUĆUJU
KVALITETNIJI ŽIVOT ,sve ovisi u kojoj državi žive - svaka država ima svoje
modele pomoći takvim skupinama ljudi .

naprimjer : 

U FINSKOJ :  postoje text telefoni - tj. telefonska usluga za gluhe kroz takve telefone .

U SLOVENIJI : socijalni stanovi za gluhe osobe,induktivna petlja u državnim i javnim službama te TITEL za sve emisije na javnim televizijama .

U NJEMAČKOJ : postoji Agencija za zapošljavanje gluhih .

MAĐARSKA I GRČKA : imaju svoga gluhoga zastupnika u EU parlamentu .

U ITALIJI : 4% PDV na telefax uređaje i videotelefone...te  TITEL za sve emisije na javnim televizijama kao i Španjolska i Slovenija.

NA PODRUČIJU EUROPSKE UNIJE DJELUJU :



U Europskoj Uniji SOCIJALNA POMOĆ ZA GLUHE I NAGLUHE OSOBE iznosi do 500 eura mjesečno .

Za sve ostale informacije obratite se Udrugi gluhih i nagluhih osoba Nova 
Gradiška ili na e-mail : udruga.gluhih.ng@gmail.com  ili na adresu :

Udruga gluhih i nagluhih Nova Gradiška
Trg Kralja Tomislava 6
35 400 Nova Gradiška

Tel.: 035 333 115 
Fax.: 035 361 326
Mobitel: 091 154 11 71 

subota, 21. siječnja 2012.

Sutra odlučujemo, izađite na referendum

Europska unija: za ili protiv? Na 6.750 biračkih mjesta sutra 22.01.2012 godine odlučujemo o europskoj budućnosti Hrvatske.


Ja kao autor ovoga bloga osjećam veliku važnost da osobno izađem na 
REFERENDUM i glasujem ZA ZA ZA ZA EUROPSKU UNIJU jer smatram da 
je Hrvatska oduvijek bila i ostala vezani i sastavni dio EUROPE i europskih
naroda  te europskoga kulturno civilizacijskoga kruga što znači da mi zapravo
NEMAMO KUD DRUGDJE U EUROPI NAM JE MJESTO EUROPA JE HRVATSKA OBITELJ I DOM u kojem Hrvati imaju zasluženo i ravnopravno mjesto drugim narodima Europske obitelji ali na nama samimam je kako i u kojoj mjeri ćemo iskoristiti sve moguće mogućnosti Europske Unije u našu i protiv naše koristi mi smo ti koji trebamo vladati i dalje svojom državom po europskim zakonima i standardima sviju nas 28 članica EU zajednice....nadam se dobrom odazivu građana na referendumu JER SIGURNO ĆEMO ŽIVJETI
BOLJE i lakše ćemo prebroditi sve buduće naše finacijeske i ratne krize jer od lipnja 2013 NISMO VIŠE SAMI UZ NAS JE EUROPSKA OBITELJ NARODA 27 DRŽAVA KOJIMA ĆEMO MI DAVATI PRINCIPOM : 100 KUNA MI NJIMA A ONI NAMA 250-300 KUNA što znači da ćemo mi od svega što budemo davali imati dvostruku ili trostruku korist kao uzvrat....volim Europsku Uniju jer otvara granice,ukida carine i omogućuje općenito ljudima da šire svoje vidike, spoznaje i  iskustva iz različitih država ....ja ću obvezno glasati ZA EU

                                                                                    autor bloga Stipo Popić


Naš Ante Gotovina Heroj a NE zločinac i krivac iz  HAGA poručuje Hrvatima citiram :


" Pozivam sve građanke i građane Republike Hrvatske da izađu u nedjelju, 22. siječnja 2012. godine na referendum i da glasuju po svojoj savjesti. Ovim putem želim iznijeti da ću ja sutra u Haagu glasovati za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju - gdje Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada, a referendumom se to samo formalno potvrđuje. Hrvatskoj je mjesto u Europskoj Uniji.”


Ja mu se osobno zahvaljujem i obećajem da ću glasati ZA EUROPSKU UNIJU,europa je naš DOM.



Iz Državnog izbornog povjerenstva i GONG-a pozivaju građane da mirno i dostojanstveno izađu na birališta u što većem broju. Referendumske šutnje nema za razliku od izbora, ali je na samim biračkim mjestima i u krugu 50 metara od njih zabranjena promidžba, dijeljenje letaka i navođenje građana.
'Napominjemo da je izlazak na državni referendum građansko pravo, ali i dužnost svakoga birača', rekla je Aleksandra Jozić-Ileković - potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva.
'GONG apelira na poslodavce čiji zaposlenici rade sutra cijeli dan da osiguraju vrijeme svojim zaposlenicima kako bi mogli izići i ostvariti pravo glasa’, rekla je Vanja Škorić iz GONG-a.

Sve što želite znati o EU prije izlaska na referendum



Ove nedjelje 22.siječnja 2012 i Hrvatska će proći (ili ne) taj posljednji korak, ili metar do cilja zvanog Europska unija. Po medijima se posljednjih tjedana puno pisalo o tome što EU jest i nije. Jeste li donijeli konačnu odluku? Znate li sve što ste željeli saznati o EU?



Kako bismo opisali ono što EU predstavlja danas, moramo se osvrnuti i na njezine početke. Ona zapravo vuče korijene iz Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC) i Europske ekonomske zajednice (EEZ). EEZ je 1958. godine osnovalo šest zemalja - Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska.
Tijekom godina ta je zajednica širila svoje članstvo, da bi 1993. godine ugovorom iz Maastrichta dobila svoj današnji naziv - Europska unija. Posljednji korak u konstituiranju baze te super države predstavlja Lisabonski sporazum, koji je usvojen od zemalja članica 2009. godne, otkad je na snazi.
EU je danas oblik nadnacionalne gospodarske i političke suradnje 27 europskih država koje su se slobodno udružile radi učvršćenja mira, promicanja demokratskih vrednota, blagostanja i dobrobiti svojih naroda, te gospodarskog i socijalnog napretka. Njezinih 27 članica danas su Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Danska, Irska, Velika Britanija, Grčka, Portugal, Španjolska, Austrija, Finska, Švedska, Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska. Hrvatska bi iduće godine, ukoliko se na referendumu izjasnimo za ulazak u EU, trebala postati i službeno 28. članicom EU-a.
Mnogi se možda pitaju i zašto se referendumu za ulazak u EU pristupa tek nakon obavljenih pristupnih pregovora, ali to je praksa svih zemalja. Iznimka je ta da je Hrvatska prošla dosad najteže pregovore s EU od svih njezinih trenutnih članica. No, potpisani Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ne može stupiti na snagu a da hrvatski građani na referendumu ne podrže članstvo u Europskoj uniji.
Ovim pregledom želja je predočiti sve što bi građani morali znati o EU, prije nego li svojim glasom presude o ulasku Hrvatske u europsku zajednicu zemalja, ili ne. Pa krenimo nekakvim redom.
Kako će Hrvatska biti zastupljena u institucijama Europske unije?
Hrvatska će imati 7 glasova pri usvajanju odluka Europskog vijeća i Vijeća u slučajevima kada se odlučuje kvalificiranom većinom. Kao i ostale države članice, Hrvatska će dobiti jednog člana u Europskoj komisiji.
Hrvatskoj je za vrijeme mandata sadašnjeg saziva Europskoga parlamenta dodijeljeno 12 zastupničkih mjesta od ukupno njih 732. Nije velik broj zastupnika i mogućnost značajnog utjecaja na odluke nije velika, ali tih 12 mjesta isto tako ne prestavljaju uzaludan trud. Hrvatski će zastupnici u EU parlamentu normalno moći sudjelovati u rasprava te donositi prijedloge i promicati interese naše države.
Hoće li članstvo u Europskoj uniji donijeti porast standarda?
Iako je to opravdano očekivanje mnogih, ono ovisi o mnogim čimbenicima. Iskustva novih članica EU-a pokazuju gospodarski rast, rast BDP-a i izvoza te stvaranje novih radnih mjesta. Prosječni BDP po stanovniku kod novih članica rastao je s 40 posto prosjeka u odnosu na starije članice 1999. godine, na 52 posto prosjeka 2008. godine. To predstavlja trend postupnog smanjenja razlika između zapadne i istočne Europe.
No, trenutna svjetska ekonomska kriza, a pogotovo ona u Eurozoni, taj je trend usporila, ali ga nije i u potpunosti zaustaila. Može se očekivati daljnje hvatanje koraka s razvijenijim članicama Unije.
Nadalje, Hrvatska će postati dio najvećeg svjetskog gospodarstva, a s time dolazi i bolja poslovna klima, veća strana ulaganja te prijeko potrebno otvaranje novih radnih mjesta. Nemalu ulogu u tom smislu imat će uuropski fondovi koji će pomoći ravnomjernom razvoju hrvatskih regija, modernizaciji poljoprivrede i ribarstva, očuvanju okoliša, razvoju infrastrukture i kvalitetnijem obrazovanju.
Koliko dobivamo, a koliko gubimo
Hrvatskoj je za drugu polovicu 2013. godine iz proračuna EU-a namijenjeno687,5 milijuna eura, od toga najviše iz strukturnih i Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura). Dakle, radi se o sredtvima koja preračunata u kune iznose oko 5,1 milijardu kuna.
Uplate Hrvatske u proračun EU-a u istome razdoblju procijenjene su na267,7 milijuna eura, što Hrvatsku čini neto primateljicom proračunskih sredstava Unije, tj. državom koja iz proračuna Europske unije više dobiva nego što u njega uplaćuje. Drugim riječima, Hrvatska će u proračun EU uplatiti oko dvije milijarde kuna, što nas čini nešto više od tri milijarde kuna u dobitku.
Na 1 uplaćeni euro u proračun EU-a iz njega ćemo moći dobiti 2,5 do 3 eura, jer Europska unija vodi se načelom solidarnosti koje se temelji na pravilu da bogatije države članice uplaćuju više nego što dobivaju iz europskog proračuna, dok države s nižim standardom uplaćuju manje novca nego što dobivaju nazad iz europskog proračuna.
To nisu prevelika sredstva, ali nisu niti premala. Njihovo pametno korištenje svakako može pomoći našoj zemlji u gospodarskom oporavku.
Krenimo sada i na pitanja koja su važna za Hrvatsku, njezine građane i interese.
Hoće li nam stranci oduzeti radna mjesta?
Službeni podaci govore kako stranci i jeftina radna snaga nisu preplavili nove članice EU, koje su primljene 2004. godine. Iskustvo novih članica EU-a pokazuje da je između 2003. i 2007. u njima stvoreno gotovo 3 milijuna novih radnih mjesta, s naglašenim rastom zapošljavanja mladih i radnika srednje dobi.
Hoće li se hrvatski građani moći zapošljavati u državama Europske unije?
Da, hrvatski građani moći će raditi u državama članicama bez radnih dozvola. Pojedine države članice mogu privremeno ograničiti pristup svom tržištu rada, a Hrvatska zauzvrat isto ograničenje može uvesti tim zemljama.
Eventualna ograničenja mogu trajati dvije, pet ili najviše sedam godina. U slučaju takvih privremenih ograničenja hrvatski će radnici i dalje moći raditi u tim zemljama uz prethodno dobivanje radne dozvole. Dakle, u najgorem slučaju dogodio bi se privremeni status quo.
Što naši poduzetnici dobivaju ulaskom u Europsku uniju?
Dobivaju pristup tržištu Europske unije od 500 milijuna potrošača na kojem će moći lakše plasirati svoje proizvode. To ne znači da isto nisu mogli raditi i sad, već da će to moći po povoljnijim uvjetima.
Dobivaju i pristup tržištu bez carina i drugih uvoznih ograničenja, što omogućuje trgovcima iz svih država članica da se natječu pod istim uvjetima. Tvrtke više neće morati prolaziti dvostruka testiranja i certifikaciju svojih proizvoda. Svi certifikati izdani u Hrvatskoj vrijedit će u državama članicama Europske unije.
Hoće li se povlaštene mirovine ukinuti, a obične mirovine smanjiti?
Mirovinski sustav je u isključivoj nadležnosti svake države članice Europske unije. Tijekom pregovora s Europskom unijom Hrvatska se ni u jednom dokumentu nije obvezala na ukidanje povlaštenih mirovina.
Sve države članice Europske unije imaju povlaštene mirovine za pojedine kategorije stanovništva, kao i različite sustave izračuna mirovina.
Hoće li dolaskom eura sve poskupjeti?
Uvođenje eura ne slijedi odmah po pristupanju Europskoj uniji nego tek za nekoliko godina, odnosno kad Hrvatska procjeni da je spremna učiniti i taj korak.
Iskustva zemalja koje su uvele euro pokazuju da uvođenje eura automatski ne znači i povećanje cijena. Za sada je 17 od 27 država članica uvelo euro i one zajedno čine eurozonu.
Razumljivo, kriza koja trenutačno pogađa Eurozonu utjecat će na kriterije za usvajanje eura.
Što će biti s hrvatskim tradicionalnim proizvodima u Europskoj uniji?
U roku od 12 mjeseci od dana pristupanja Europskoj uniji Hrvatska će moći na razini Unije registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji su već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda. Tako registrirani proizvodi moći će se bolje plasirati.
Hoće li se plaćati carina na uvoz iz država članica Europske unije?
Neće se plaćati carina na uvoz iz država članica Europskeunije. Danom ulaska u Europsku uniju ukinut će se sva carinska davanja
pri prometu dobara između Hrvatske i ostalih država članica EU-a.
Hoće li se Schengenski režim početi primjenjivati na dan pristupanja Hrvatske Europskoj uniji?
Neće, jer Hrvatska danom ulaska u Europsku uniju neće ući i u schengenski prostor. Granične kontrole zadržat će se nekoliko godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sve dok se ne steknu potrebni uvjeti za ulazak u schengenski prostor.
Schengenski prostor obuhvaća države članice Europske unije (osim Velike Britanije, Irske, Cipra, Bugarske i Rumunjske) te Švicarsku, Norvešku i Island među kojima nema graničnih kontrola.
Hoće li nam trebati putovnica za putovanje unutar Europske unije?
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju u sve će se zemlje Europske unije moći putovati s važećom osobnom iskaznicom ili kao i do sada s važećom putovnicom.
Hoće li naše zdravstvo poskupjeti?
Visina izdataka za zdravstvene usluge utvrđuje se na nacionalnoj razini i nije povezana s članstvom u Europskoj uniji.
Pod kojim uvjetima ćemo se moći liječiti u drugim državama članicama Europske unije?
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdavat će osiguranicima Europsku karticu zdravstvenog osiguranja za potrebe korištenja zdravstvene zaštite u svim državama članicama Europske unije.
Kakav će biti status hrvatskih invalida iz Domovinskog rata?
Njihov se status neće mijenjati. Hrvatska ulaskom u EU teži usvajanju viših standarda koji mogu samo poboljšati uvjete svih invalida u Hrvatskoj.
Hoće li stranci pokupovati naše nekretnine?
Državljani Europske unije već više godina mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, a kao što vidimo nije došlo do njihove rasprodaje. Članstvo u Uniji tu neće ništapromijeniti. Odluka o tome kome će netko prodati svoje vlasništvu uvijek ovisi samo i isključivo o vlasniku nekretnine.
Kakva su iskustva novih država članica Europske unije u poljoprivredi?
Iskustva su većinom pozitivna. U korištenju poljoprivrednih fondova Europske unije najuspješnija je bila Poljska. U većini novih država članica Europske unije dohodak poljoprivrednika porastao je u prvim godinama članstva: između 2000. i 2007, u Latviji je utrostručen, u Estoniji, Litvi i Poljskoj udvostručen, a u Češkoj i Slovačkoj povećan
za 50 posto.
Hoćemo li se odreći tradicionalnih običaja poput kolinja, pečenja rakije, pripreme kulena ili sira i vrhnja?
Nećemo se morati odreći naših tradicionalnih običaja i proizvoda. Ako se pripremaju za osobne potrebe i dalje će se moći raditi po obiteljskom receptu. Svi proizvodi koji idu u prodaju moraju pak zadovoljavati higijenske standarde radi zaštite potrošača.
Pod kojim će uvjetima hrvatski studenti moći studirati na stranim sveučilištima?
Pod istim uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se sveučilište nalazi. Kao državljani Europske unije, hrvatski će studenti kao i državljani one države u kojoj odluče studirati ili biti oslobođeni plaćanja školarine ili će plaćati jednake školarine.


Ovoj članak je napisao i objavio DNEVNIK.HR....pogledajte sve ostalo vezano uz VIJESTI IZ HRVATSKE
na  ovaj link :  http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska...otiđite i čitaj te




ponedjeljak, 15. kolovoza 2011.

1. stranica MATURA 2006-NASLOV

 NASLOV MATURALNE RADNJE: Što donosi europeizacija Hrvatske ,autor Stipo Popić,4.a smijer ekonomist,školska godina 2005/2006 u Slavonskom Brodu  


Dobro došli na ovu web stranicu,


sadržaj ove moje maturalne radnje je pisan 2006 godine kada
sam ja polagao svoju maturu,stoga Vam isključivo ova WEB 
LOKACIJA služi kao primjer ili ogledalo kako može izgledati
nečija maturalna radnja-nadam se da će nekome pomoći jer 
većinski dio teksta je aktualan i dan danas >>> cijeli ovaj moj 
tekst možete upotrijebiti kao POVIJEST ZBIVANJA odnosa 
Hrvatske sa Eurospkom Unijom do sredine 2006 godine.


Sa desne strane nalaze se podnoslovi moje SKRIPTE :


1. stranica MATURA 2006-NASLOV 
2. stranica matura 2006-Opći podaci o knjizi
3. stranica Karta EU 
4. stranica sadržaj 
5. stranica      P R E D G O V O R 
6.I.a Ključni datumi u povijesti europskih intergracija 
7.I.b  Zašto Europska unija
8.I.c  Kako funkcionira Europska Unija
9.II.a   Uvod u ugovorne odnose RH s Unijom
10.II.b   Početak ulaska RH u EU + II.c Tijek ulaska
11.II.d   Kronološki opis zbivanja tokom kraja 2004. i cijel
12.II.e   Nadam se jednoga dana
13.Pojmovnik
14.Literatura


Kliknite na podnaslov i čitajte  !


Vlada Ivice Račana(SDP) je podnijela zahtjev Hrvatske za članstvom u EU. 09.prosinca 2011 godine Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovioć i Presjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor potpisuju PRISTUPNI PREGOVOR S ČLANICAMA EU , gotovo punih 9 godina nakon Ivice Račana.Tako je Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država postalo praktički 28 članica europske obitelji,te će potpisivanjem ovoga ugovora Hrvatska ući u proces tzv. MONITORINGA u kojem ću snage europskih promatrača aktivno dolaziti u Zagreb i nadgledati sve procese zahvaćene reformom prilagodbe Hrvatske EU sve do lipnja 2013 godine kada Hrvatska službeno postaje punopravnom članicom Europske zajednice a do tada nama Hrvatima odnosno svim građanima RH preostaje samo da maximalno iskoristimo sve moguće poticajne fondove EU za razvoj našeg gospodarstva.
 

2. stranica matura 2006-Opći podaci o knjizi

Autor radnje :  Stipo Popić
_____________________________

 M A T U R A L N A     R A D N J A




ŠTO DONOSI EUROPEIZACIJA HRVATSKE




 
Mentor : prof. Gospodarstva  Smiljka Šakić

 Ravnatelj škole : gos.Željko Vukelić

   Razrednica :  prof. Hrvatskog jezika i
                          književnosti Katica
                          Mihaljević





Izvor podataka :  -  prvenstveno INTERNET(WEB)

-         knjižica Ministarstva europskih
      intergracija « Hrvatska na putu
      u EU »

-         kompjuterski dobiveni podaci od

prof.engleskog jezika Mirte Kos u svrhu natjecanja na EU-Quizu,u kojem sam zajedno sa Tomislavom Lalićem i Ines Bardak ,osobno sudjelovao.

-         javni medij kao TV,RADIO i NOVINE.



Uvez : Fotokopirnica « Marko»,Pilareva 5,
           Sl.Brod 35000



Ekonomsko-birotehnička škola,Jagićeva bb,35 000 Sl.Brod,smijer EKONOMIST

3. stranica Karta EU

4. stranica sadržaj

SADRŽAJ


            I.      Povijest i svrha EU,zašto i kako je bila uspostavljena,te kako   funkcionira .                           
a.     Ključni datumi u povijesti europskih intergracija
b.    Zašto Europska Unija - « udružena Europa «
-         Mir
-         Sigurnost i zaštita
-         Gospodarska i socijalna solidarnost
-         Bliska suradnja za unapređenje europskog modela društva    
c.      Kako funkcionira Europska Unija
-         Vijeće Europske Unije
-         Europsko Vijeće
-         Europski parlament
-         Europska komisija
-         Sud Europskih zajednica
-         Revizorski sud
-         Europski gospodarski i socijalni odbor
-         Odbor regija
-         Europska invensticijska banka
-         Europska središnja banka
-         Europska konvencija


         II.      Analiza početka,toka i završetka ulaska Republike Hrvatske u EU .
a.     Uvod u ugovorne odnose Republike Hrvatske s Unijom
b.    Početak ulaska RH u EU
c.      Tijek ulaska
d.    Kronološki opis zbivanja tokom kraja 2004 i cijele 2005.
e.      Nadam se » jednog dana «



     III.      Pojmovnik


     IV.      Internetski izvori