EKO-PULS d.o.o.
Bencekovićeva 31 B, 10020 Zagreb
Telefon: Fax:
Mob: 091/6500-650Mob:
Mail: info@eko-puls.hr
Radno vrijeme:
Ponedjeljak - petak: 08:00 - 17:00
SERVIS
Servis Redovito održavanje bojlera korisniku jamči siguran rad uređaja uz kontroliranu potrošnju plina. Sa povećanjem stupnja onečišćenja bojlera povećava se temperatura dimnog plina, a time i gubitak energije. Stoga bi se svaki bojler za grijanje trebao servisirati jedan puta godišnje što obavlja ovlaštena serviserska tvrtka. Uz radove redovnog servisiranja bojlera vrši se provjera rada instalacije centralnog grijanja i potrošne tople vode (PTV). Servisiranje i provjeru rada bojlera obavljamo vrhunskom dijagnostičkom opremom koja „snima“ sve potrebne parametre rada i ostavlja malo prostora za iznenadne zastoje koji su, iako se događaju, rijetki i specifični.

***

ZIDNI PLINSKI BOJLERI
Zidni plinski bojleri Zidni plinski bojleri su zapravo minijaturne kotlovnice, opskrbljeni svim funkcionalnim elementima koji osiguravaju automatiziran rad centralnog grijanja i pripreme potrošne tople vode (PTV). Procvatom stanogradnje zidni plinski bojleri doživjeli su svojevrsnu ekspanziju ugradnjom u stambene i poslovne prostore te danas predstavljaju najčešći način plinskog grijanja. Iako ne predstavljaju najekonomičniji način iskorištavanja energije plina zidni plinski bojler ima više prednosti nego nedostataka.
KONDENZACIJSKI PLINSKI BOJLERI
Kondenzacijski plinski bojleri

Kondenzacijska tehnika je djelotvorma tehnika gdje se putem izgaranja prirodni plin pretvara u korisnu toplinu. Pritom kondenzacijska tehnika slijedi ideju vodilju da kotao/bojler radi samo sa temperaturom koja je potrebna za pokrivanje trenutačne potrebe za toplinom čime se gubici svode ma minimum.

Dok se kod klasičnih kotlova/bojlera mora izbjegavati kondenzacija dimnih plinova, a time i vlaženje ogrijevnih površina ložišta i izmjenjivača, kod kondenzacijske tehnike je izričito poželjna kako bi se latentna (skrivena) toplinska energija u vodenoj pari dimnih plinova dodatno iskoristila i predala sistemu grijanja kao dodatak. Upravo je ta toplina ona famozna razlika u iskoristivosti između klasičnih i kondenzacijskih sistema koju marketing koristi u promidžbi tipa „iskoristivost iznad 100%“.

SOLARNO GRIJANJE
Solarno grijanje

Prosječna površina kolektora u solarnim sistemima kreće se oko 4m2 što u konačnici dovodi do značajne uštede energenta na godišnjoj razini. U ovisnosti o uvijetima i podneblju ugradnje isplativost investicije kreće se od 6-10 godina. Također je potrebno napomenuti da su godišnji prosjek sunčanih dana kao i srednja temperatura zraka  u blagom porastu iz godine u godinu što povoljno utječe na iskoristivost solarnih sistema.

Solarni kolektori „prikupljaju“ solarnu energiju na način da se u solarnim kolektorima zagrijava toplinski medij (glikol ili voda) koju cirkulacijska crpka  transportira u spremnik potrošne tople vode. Izmjenjivač topline u obliku spiralne cijevi unutar spremnika prenosi toplinu na pitku vodu. Automatizam cijelog postupka kontrolira solarna regulacija koja uključuje cirkulacijsku crpku kada je temperatura medija u solarnim kolektorima veća od temperature pitke vode u spremniku, odnosno isključuje kada je ista ili manja. U periodu kada solarni kolektori ne mogu zagrijati potrošnu toplu vodu (PTV) dogrijavanje se vrši preko centralnog grijanja.

GRIJANJE NA DRVA I PIROLIZA
Grijanje na drva - piroliza

Stalni rast cijena plina i loživog ulja kao vodećih energenata kod grijanja kućanstava te rastuća svijest o očuvanju okoliša prirodno nameće drvo kao tradicionalan i ekonomičan način grijanja. Drvo je za razliku od zemnog plina i loživog ulja obnovljiv izvor energije.

Piroliza je proces toplinskog raspadanja materijala (nama je zanimljivo drvo) pri temperaturama većim od 100°C uz oslobađanje plinova "zarobljenih" u materijalu koji izgara. Ima široku primjenu u industriji (proizvođnja plastičnih polimera, keramike, visokotemp.materijala i sl.), kemiji (proizvodnja vodika krekiranjem ugljikovodika), kućanstvu (pećnice na principu pirloze), gospodarenju otpadom itd.

Kod pirolitičkih kotlova na drvo, faza pirolize je naglašena zahvaljujući posebnoj konstrukciji kotla, regulaciji i ugrađenom ventilatoru. Kotlovi na pirolizu najčešće imaju dvodjelno ložište i ventilator s promjenjivim brojem okretaja koji dobavlja potrebnu količinu zraka.

TOPLINSKE PUMPE
Toplinske pumpe

Toplinske pumpe su uređaji koji omogućavaju prijenos toplinske energije iz sustava niže temperaturne razine (zemlja, voda,zrak) u sustav više toplinske razine (centralno grijanje ili PTV) korištenjem dodatne energije rada (struja za kompresor) pomoću kružnog procesa prikladnog radnog medija (freon).

Princip rada toplinske pumpe je jednostavan, mogli bi ga usporediti s kućanskim hladnjakom samo u obrnutoj funkciji: on grije umjesto da hladi.

Energija okoline (zemlja, voda, zrak) prenosi se radnom tvari do kompresora koji tlači radnu tvar čime joj se povećava temperatura koja se putem kondenzatora i izmjenjivača unutar kondenzatora zaprima toplinu i šalje toplu ogrijevnu vodu u sistem centralnog grijanja. Nakon toga se radni medij preko ekspanzijskog ventila vraća u isparivač. U ekspanzijskom ventilu radni medij ekspandira s višeg tlaka kondenzatora na niži tlak isparivača i ohlađuje se. Time je zatvoren kružni proces isparavanje-kompresija-kondenzacija-ekspanzija koji se stalno ponavlja.

PODNO GRIJANJE
Podno grijanje

Podno grijanje je pojam estetskog i komfornog načina grijanja bez cirkulacije prašine i suhog zraka, zdravstveno prihvatljivije i ekonomičnije od radijatorskog. Odabir sistema, izračun toplinskih koeficijenta petlji, izbor hidrauličkih komponenti, način polaganja i izbor regulacije izvodi stručni tim koji se sastoji od projektanta, instalatera i servisera. Samo dobro odrađen posao opravdat će investiciju i dopustiti vam da uživate u svim pogodnostima takvog sistema grijanja.

Za razliku od radijatorskog grijanja koje funkcionira na principu konvekcije topline i kružnog strujanja zraka, podno grijanje isijava toplinu ravnomjerno kroz cijelu površinu polaganja pa možemo reći da je pod po kojem hodamo jedan veliki ravnomjerno zagrijani radijator gdje površinska temperatura ne bi smjela preći 28°C.

aaa
 
 
 
 
 
 
Design by Slon-ing