Društvo i narod

Hrvati u Argentini

Dolaskom hrvatske državotvorne emigracije nakon Drugog svjetskog rata u Argentinu, Buenos Aires je postao središtem kulturnog rada ne samo argentinskih Hrvata, nego dugo godina i cjelokupne hrvatske emigracije.

Argentina se nalazi na jugu američkog kontinenta. Po veličini je deveta zemlja na svijetu. Obuhvata površinu od 2.778.417 četvornih kilometara. Broji oko 33 milijuna stanovnika. Na području gdje se danas nalazi Argentina su vladali Španjolci sve do godine 1810. kada je ovdašnje pučanstvo odlučilo uspostaviti vlastitu državu. Dana 25. svibnja 1810. izvršen je ustanak, a 9. srpnja 1816. je proglašena neovisnost.

Državno uređenje je republikansko i federalno. Zemlja je podijeljena na glavni grad i na 23 pokrajine. Sloboda vjere je zajamčena ustavom: 95 posto pučanstva čine katolici. U kulturnom pogledu Argentina stoji na prvom mjestu u Latinskoj Americi. U Argentini ima više od 57.000 škola koje pohađa 11 milijuna učenika. Osim 27 državnih i 5 provincijskih sveučilišta djeluje i oko 30 privatnih od kojih 13 pripada Katoličkoj crkvi.

Argentina je zemlja useljenika. Najviše ljudi doselilo je iz Španjolske, Italije, Poljske, Njemačke, Rusije. Računa se da je godine 1939. u Argentini živjelo oko 150.000 Hrvata i njihovih potomaka. Najviša točka u Argentini je vrh Aconcagua (6.959 m) u gorskom spletu Cordillera de los Andes, glavni grad je Buenos Aires a službeni jezik španjolski.

HIC: Hrvati izvan domovine

Hrvati u Peruu

Od početka doseljavanja Hrvati su stvarali vlastite organizacije i pomagali jedni drugima, kao što su u najtežim danima Domovinskog rata pomagali i staroj domovini Hrvatskoj. Procjenjuje se da u Peruu danas živi oko pet tisuća Hrvata, mahom druge, treće i četvrte generacije.

Zanimljivo je da je Peru prva južnoamerička država u koju su došli Hrvati. Za vrijeme španjolske vladavine useljavanje ne-Španjolaca bilo je ograničeno, i odnosilo se uglavnom na mornare i svećenike. Vjeruje se da je prvi Hrvat koji je stigao u Peru bio Basilio Basilivich, dubrovački trgovac, Pizarrov suputnik na njegovom trećem putovanju.

U Peru su Hrvati stizali i nakon španjolske vladavine, kao dubrovački, talijanski, austrijski i njemački državljani tako da je broj doseljenika teško odrediti. Peruanski povjesničar Barnechea navođenjem prezimena i mjesta rođenja doseljenika dokazuje kako je među njima mnogo Hrvata - primjerice, Dubrovčanin Manuel Biedma, svećenik i istraživač područja Cerro de Sal i Pernene u Amazoni. Ubili su ga Indijanci 1686. godine.

HIC: Hrvati izvan domovine