Državno uređenje

Važeći izborni zakon propisuje razmjerni izborni sustav u kojem se za 140 "općih" zastupnika glasuje na temelju kandidacijskih lista političkih stranaka i neovisnih lista. Liste su zatvorenog tipa: zaokružujući redni broj ispred naziva političke stranke ili neovisne liste, birači ujedno glasuju za sve kandidate s dotične liste bez mogućnosti izmjene njihova redoslijeda koji je utvrdio predlagatelj liste.

Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica, a u svakoj se s predloženih lista bira ukupno 14 zastupnika. Izborni prag je 5% na razini izborne jedinice, a broj dobivenih glasova preračunava se u broj mandata modificiranom D'Hondtovom metodom.

Nadalje, 5 zastupnika nacionalnih manjina biraju se većinskim izbornim sustavom. Izabranim zastupnikom smatra se kandidat nacionalne manjine ili kandidat iz skupine nacionalnih manjina koji je u izbornoj jedinici dobio najveći broj glasova.

Na poseban način glasuju i birači koji trajno žive u inozemstvu, a koji se u Hrvatskoj kolokvijalno nazivaju "dijasporom". Oni glasuju za posebne liste od 14 kandidata. Broj zastupnika koji će biti izabran određuje se naknadno prema metodi tzv. nefiksne kvote: primjerice, za osvajanje zastupničkog mjesta u općem dijelu izbora treba dobiti prosječno 20.000 važećih glasova birača. Na izborima glasuje 110.000 birača iz dijaspore. Prema tzv. nefiksnoj kvoti, u Sabor će biti izabrano ukupno 5 zastupnika s lista za dijasporu, jer se 20.000 glasova birača potrebnih za jedno opće zastupničko mjesto pojavljuje 5 puta u broju od 110.000 birača, koliko je ukupno birača hrvatske dijaspore izašlo na izbore.