Državno uređenje

Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na temelju općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasovanjem. Sadašnji Sabor (izabran u studenom 2007. godine) ima 153 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obvezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvaća cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore ovisiti o brojčanom izlasku birača dijaspore na izbore.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja i između 15. rujna i 15. prosinca. Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Sjednice Hrvatskoga sabora su javne.

Ustrojstvo i rad Hrvatskoga sabora uređuju se Poslovnikom koji se donosi većinom glasova svih zastupnika. Sabor bira predsjednika i dva do pet potpredsjednika (sadašnji sastav ima pet potpredsjednika Sabora). Predsjednik i potpredsjednici čine Predsjedništvo Sabora. Sabor imenuje i tajnika Sabora, koji upravlja Stručnom službom Sabora i kontrolira njezin rad.

Hrvatski sabor donosi odluke ako je na sjednici nazočna većina zastupnika, osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske, ili Poslovnikom, drukčije određeno. Rad Hrvatskog sabora, osim na plenarnim sjednicama, odvija se i na radnim tijelima koja su osnovana Poslovnikom Hrvatskoga Sabora. Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva. Osim toga, Sabor može osnivati i istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa, a predsjednika tih povjerenstava bira većina zastupnika iz redova oporbenih zastupnika.

Za Predsjednika Sabora 10. listopada 2012. godine izabran je Josip Leko.

Uloga Sabora je da:

  • odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
  • donosi zakone i državni proračun,
  • odlučuje o ratu i miru, promjeni granica RH,
  • donosi strategiju nacionalne sigurnosti i obrane RH i akte,
  • odlučuje o strategijama i ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i sigurnosnim službama,
  • ratificira važne međunarodne ugovore,
  • donosi deklaracije koje izražavaju politiku Hrvatskoga sabora
  • raspisuje referendum,
  • odlučuje o imenovanjima članova Ustavnog suda, guvernera Narodne banke, pučkog pravobranitelja i sl.

U skladu s Ustavom, Hrvatski sabor obavlja izbore, imenovanja i razrješenja Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor također nadzire rad izvršne vlasti, daje amnestiju za kaznena djela te obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom.

Radna tijela Sabora

Radna tijela raspravljaju i razmatraju prijedloge i poticaje za donošenje zakona i drugih akata te druga pitanja iz djelokruga Sabora. Ona također prate, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu. Radna tijela raspravljaju o izvješćima tijela i ustanova, koja ove na temelju zakona podnose Saboru. Nakon provedene rasprave, saborska radna tijela zauzimaju stajališta odnosno utvrđuju prijedloge akata i o tome izvješćuju Sabor. Radna tijela raspravljaju i o predstavkama i prijedlozima koje građani podnose Saboru.

Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora. Radno tijelo može zauzimati stajališta o pitanjima iz svoga djelokruga samo ako je na sjednici nazočna većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova. Sjednici radnog tijela treba biti nazočan član vlade (ili zamjenik/pomoćnik ministra) kad se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, ili čelnik tijela državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga. Radno tijelo Sabora može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi pribavljanja njihova mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja. Znanstveni, stručni i javni djelatnici imenovani u neka radna tijela imaju sva prava članova radnih tijela, osim prava odlučivanja.

Radi razmatranja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, radno tijelo može osnovati pododbore (a njegov predsjednik radne skupine), koji djeluju isključivo u okviru radnih tijela i njegov su sastavni dio.

Radna tijela Sabora su:

  • Mandatno-imunitetno povjerenstvo
  • Nacionalni odbor
  • Odbor za europske integracije
  • Odbor za financije i državni proračun
  • Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu
  • Odbor za informiranje, informatizaciju i medije
  • Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove
  • Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
  • Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu
  • Odbor za međuparlamentarnu suradnju
  • Odbor za obitelj, mladež i šport
  • Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
  • Odbor za poljoprivredu i šumarstvo
  • Odbor za pomorstvo, promet i veze
  • Odbor za pravosuđe
  • Odbor za predstavke i pritužbe
  • Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša
  • Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo
  • Odbor za ratne veterane
  • Odbor za ravnopravnost spolova
  • Odbor za turizam
  • Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
  • Odbor za useljeništvo
  • Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
  • Odbor za vanjsku politiku
  • Odbor za zakonodavstvo
  • Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
  • Vijeće za nuklearnu sigurnost

Narodne novine
Narodne novine su nakladničko, tiskarsko i trgovačko poduzeće te specijalizirani nakladnik i tiskar s pedesetogodišnjim iskustvom u proizvodnji tiskanica, sa vlastitim uredništvom i tiskarom. Osim izdavanja službenog glasila RH i službenih tiskanica, Narodne novine karakterizira i izdavanje knjiga, časopisa, te multimedijsko nakladništvo.
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.