Geografija i priroda

Građa i sastav reljefa određeni su zbivanjima u geološkoj prošlosti. Hrvatske utjecale su endogene i egzogene sile i procesi u prostoru trokuta Azija-Europa-Afrika, od prekambrijskog razdoblja do kenozoika, odnosno holocena, sadašnjeg razdoblja.

Sve tri osnovne skupine stijena zastupljene su u Hrvatskoj. To su sedimentne ili taložne stijene (čine oko 95% reljefa Hrvatske), magmatske stijene (čine oko 1% reljefa Hrvatske), te metamorfne stijene (čine 2-4% reljefa Hrvatske).

Sedimentne stijene nastale su taloženjem većeg, rastresitog materijala (pijeska, šljunka..), ili sitnijeg kemogenog, ili češće organogenog materijala. Najzastupljeniji su vapnenci i dolomiti, te klastiti – pješčenjaci, konglomerati, breče, lapori.

Magmatske stijene nastale su površinskim erupcijama i izljevima lave ili unutrašnjim  hlađenjem rastaljenih minerala kojima ona obiluje. Najčešći su graniti i andeziti. Metamorfne stijene nastaju kemijskom promjenom prvotnih stijena. U Hrvatskoj su najzastupljeniji mramori, škriljavci i gnajsovi.

Prema rasprostranjenosti i starosti stijena, najstarije prekambrijske i paleozojske stijene nalaze se u jezgrama "otočnih" planina sjeverne i središnje Hrvtatske. Iz mezozoika prevladavaju karbonatne sedimentne stijene (dolomiti i vapnenci) u kršu i to najviše na Banovini, Kordunu, Gorskom kotaru, Velebitu, Lici i Dalmaciji. Najmlađe stijene su kenozojske (kvartarne) starosti na području panonskog i peripanonskog prostora, vezane uz glacijalne i periglacijalne procese iz posljednjeg ledenog doba, te uz nanose rijeka.

Poseban geološki i geomorfološki fenomen je krš, geomorfološki oblik nastao radom vode na vapnenačkoj podlozi. Otapanjem vapnenca nastaju brojne krške forme – škrape, ponikve, kamenice, estavele, špilje, jame i drugi.