Geografija i priroda

Klima u 2008.

Srednje godišnje temperature zraka u 2008. godine bile su više od prosjeka (1961.-1990.).

U Zagrebu na Griču godišnja temperature zraka iznosila je 13.4°C i to je treća najtoplija godina iza 2000. i 2007. U Splitu 2008. godina sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 17.2°C dijeli peto mjesto sa 2007. godinom. Godišnja temperaturna odstupanja kretala su se od 0.9°C u Komiži na otoku Visu i na otoku Lastovu do 2.0°C u Gospiću i Bjelovaru.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj svrstane su u kategoriju ekstremno toplo, osim u Daruvara koji se nalazi u kategoriji vrlo toplo.

Količine oborine su uglavnom manje od prosjeka i kreću se od 72% prosječne godišnje količine u Dubrovniku do 110% prosječne godišnje količine u Sisku.

Oborinske prilike su gotovo u čitavoj zemlji u kategoriji normalno osim na jugu zemlje (Lastovo), u Zadru i na sjeverozapadu Hrvatske gdje je bilo sušno, te vrlo sušno u Dubrovniku.

Državni hidrometeorološki zavod

Općenito

Hrvatska se nalazi u sjevernom umjerenom klimatskom pojasu, pa su klimatske prilike povoljne i umjerene, bez velikih temperaturnih razlika i s pravilnom izmjenom četiriju godišnjih doba. Osim geografskog položaja, na klimu najveći utjecaj imaju odnos kopna i mora, te reljefna obilježja, odnosno nadmorska visina. To i određuje različite klimatske regije. Od tipova klima (po Köppenu) najstupljeniji je C tip, odnosno umjereno topla kišna klima, s regionalnim varijacijama. U kontinentalnoj Hrvatskoj prevladava Cf tip – umjereno topla vlažna klima, a na obali i otocima Cs tip – sredozemna ili mediteranska klima. Samo najviši planinski prostori imaju snježno-šumsku borealnu klimu, odnosno D tip.

Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnim temperaturama od -2° C u gorskim područjima do 5° C u primorju. Najtopliji je srpanj s prosječnim temperaturama od 15 u gorskoj do 24 °C u primorskoj Hrvatskoj. Najviše padalina primaju planinski lanci, a najmanje unutrašnjost Hrvatske. Hrvatska s godišnjim prosjekom između 800 i 1000 mm padalina spada u umjereno humidne zemlje. Količina padalina u Hrvatskoj je povoljna za razvoj agrarne proizvodnje. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih na Sredozemlju.

Crometeo - vrijeme i meteorologija
Državni hidrometeorološki zavod
Stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu.