Sport

U Hrvatskoj je od 1950. godine kada je održana Šahovska olimpijada u Dubrovniku, održan čitav niz natjecanja međunarodne konkurencije:

  • Gimnaestrada 1957. u Zagrebu,
  • Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu 1957. u Malom Lošinju,
  • Europsko prvenstvo u stolnom tenisu 1960. u Zagrebu,
  • Europsko prvenstvo u kuglanju 1960. u Zagrebu,
  • Šahovska olimpijada za žene 1963. u Splitu,
  • Svjetsko prvenstvo u kuglanju 1972. u Splitu,
  • Europsko prvenstvo u klizanju 1974. i 1979. u Zagrebu,
  • Svjetsko i Europsko prvenstvo u streličarstvu 1974. u Zagrebu,
  • Svjetsko prvenstvo u padobranstvu 1978. u Zagrebu,
  • Europsko prvenstvo u plivanju, skokovima u vodu i vaterpolu 1981. u Splitu,
  • Svjetski kup u športskoj gimnastici 1982. u Zagrebu,
  • Europsko prvenstvo u streljaštvu 1984. u Osijeku i 1989. u Zagrebu,
  • Svjetsko prvenstvo u padobranstvu (relative) 1986. u Malom Lošinju,
  • Europsko košarkaško prvenstvo za muške 1989. u Zagrebu,
  • Europsko prvenstvo u boćanju 1989. u Pazinu.

U samostalnoj državi, osim Europskog prvenstva u atletici 1990. u Splitu, Hrvatska je bila domaćin:

  • Europskom momčadskom prvenstvu u judu 1990. u Dubrovniku,
  • Svjetskom kupu u taekwondou 1991. u Zagrebu,
  • Svjetskom kupu u streljaštvu 1991. u Zagrebu,
  • Svjetskom boćarskom prvenstvu 1994. u Zagrebu,
  • Europskom taekwondo prvenstvu 1994. u Zagrebu i
  • Svjetskom juniorskom boćarskom prvenstvu 1995. u Rijeci.
Hrvatski olimpijski odbor

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009.

Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. održavalo se u Hrvatskoj. Natjecanje je otvoreno u Splitu, 16. siječnja 2009. u Spaladium Areni, a održavalo se u još 5 gradova: Osijeku, Varaždinu, Zadru, Poreču i Zagrebu.

Finale se igralo u Zagrebu, u dvorani Arena Zagreb, 1. veljače 2009.

Konačni poredak bio je sljedeći:

Svjetsko prvenstvo u rukometu, 2009

  1. Francuska, zlatna medalja
  2. Hrvatska, srebrna medalja
  3. Poljska, brončana medalja
  4. Danska
  5. Njemačka
  6. Mađarska
  7. Švedska
  8. Srbija
  9. Norveška
  10. Slovačka
  11. Makedonija
  12. Koreja
  13. Španjolska
  14. Egipat
  15. Rumunjska
  16. Rusija
  17. Tunis
  18. Argentina
  19. Alžir
  20. Kuba
  21. Brazil
  22. Kuvajt
  23. Saudijska Arabija
  24. Australija

U finalu je Francuska pobijedila Hrvatsku rezultatom 24:19.

Europsko prvenstvo u rukometu 2000, Zagreb, Rijeka

Europsko prvenstvo u rukometu, 2000

Četvrto europsko prvenstvo u rukometu za muškarce održano je u Zagrebu i Rijeci, od 21. do 30. siječnja 2000. godine. Hrvatska rukometna reprezentacija igrala je u skupini A sa Španjolskom, Njemačkom, Francuskom,  Norveškom i Ukrajinom. Rukometaši Švedske osvojili su naslov europskih prvaka nakon što su u završnom dvoboju u Zagrebu svladali, poslije dva produžetka, Rusiju sa 32:31.

Europsko prvenstvo u rukometu, 2000

Konačan poredak prvenstva bio je:

  1. Švedska
  2. Rusija
  3. Španjolska
  4. Francuska
  5. Slovenija
  6. Hrvatska
  7. Portugal
  8. Norveška
  9. Njemačka
  10. Danska
  11. Island
  12. Ukrajina

Europsko prvenstvo u atletici 1991, Split

U neovisnoj Hrvatskoj, Europsko atletsko prvenstvo 1990. u Splitu ostat će zabilježeno u hrvatskoj sportskoj povijesti kao prva velika međunarodna sportska priredba održana nakon uspostave slobodno izabrane vlasti, što je označilo pobjedu demokracije i prvi korak u stvaranju slobodne, samostalne i suverene Republike Hrvatske. Ta velika sportska manifestacija ostaje zabilježena kao dotad najbolje organizirana europska atletska priredba.

Univerzijada 1987, Zagreb

Zagi - Univerzijada 1987

XIV. univerzijada - svjetske studentske igre - priređena je 1987. u Zagrebu i devet okolnih gradova suorganizatora: Bjelovaru, Čakovcu, Jastrebarskom, Karlovcu, Kumrovcu, Petrinji, Sisku, Varaždinu i Zelini. Nikad Zagreb nije izgledao tako svečano kao tih dana. Zagreb je zajedno s gradovima suorganizatorima bio domaćin 3915 sportaša iz 122 zemlje sa svih kontinenata. Natjecalo se u 12 sportova pod geslom: "Svijet mladih za svijet mira!"

Uz njih je sudjelovalo 1682 službenih osoba i trenera, te 749 sudaca. O velikom medijskom interesu govori i podatak o 1570 akreditiranih novinara; 25.700 mladih ljudi dobrovoljaca opsluživalo je različite službe, a u svečanu otvaranju Univerzijade sudjelovalo je 12.500 izvođača. Ukupno je na toj veličanstvenoj priredbi bilo 43.975 akreditiranih osoba.

Mediteranske igre 1979, Split

Mediteranske igre 1979.

VIII. mediteranske igre održane su 1979. u Splitu i osam okolnih gradova suorganizatora: Hvaru, Omišu, Sinju, Supetru na Braču, Šibeniku, Trogiru i Zadru.

U 25 sportova natjecali su se sportaši 14 zemalja. Uz 2408 sportaša i 811 sportskih dužnosnika i stručnjaka (pratilaca), u Igrama je sudjelovalo 845 sudaca, 1567 izravnih organizatora natjecanja, 1999 visokih dužnosnika međunarodnih izaslanika i službenih gostiju.

Igre je pratilo i o njima izvještavalo 1299 predstavnika javnog priopćavanja. U razne službe organizacije bilo je uključeno još 5837 osoba. Ukupno je na Igrama bila akreditirana 14.431 osoba.