Sport

Od početaka sustavno organiziranog rada u košarci, hrvatski su sportaši igrali značajnu ulogu u na međunarodnoj sportskoj sceni. Velikan hrvatske košarke Krešimir Ćosić izrastao iz Košarkaškog kluba Zadar, nosilac je velikih uspjeha hrvatske košarke 60, 70 i 80 godina prošlog stoljeća. Za njegove zasluge svjetska mu se sportska javnosti odužila uvrštavanjem u Kuću slavnih u Springfieldu u SAD. Hrvatska je košarka 80 godina svijetu podarila Dražena Petrovića, najvećeg košarkaša kojeg je Europa ikad imala. U spomen na Dražena koji je tragično stradao u prometnoj nezgodi 1993. trajno je postavljen spomenik u perivoju Olimpijskom muzeju u Lausannei. Draženov suigrač u «hrvatskom dream team» iz Barcelone 92. Toni Kukoč najuspješniji je hrvatski košarkaš koji je ikad igrao u profesionalno američkoj ligi NBA.

Ništa manje važan, doprinos hrvatskom sportu dali su plivačica Đurdica Bjedov, zlatna i srebrna olimpijka iz Meksika 1968, boksači Mate Parlov, zlatna medalja u poluteškoj kategoriji iz Munchena 1972, Damir Škaro, brončana iz Seula 1988, i Željko Mavrović, europski prvak u profesionalnom boksu.

Legendarni kanuist, Matija Ljubek, olimpijac s četiri medalje koji je do svoje tragične pogibije, svoje stručno i organizacijsko znanje stavio na raspolaganje hrvatskom sportu u funkciji dopredsjednika i izvršnog direktora Hrvatskog olimpijskog odbora.

Uz Dragutina Šurbeka hrvatskog sportaša s najvećim brojem trofeja, hrvatski stolnotenisači Zoran Primorac i Tamara Boroš nastavili su tradiciju uspjeha stolnotenisača na europskoj i svjetskoj sceni.

Novoj generaciji hrvatskih sportaša predvode, plivači Gordan Kožulj, svjetski rekorder na 200 m leđno 2001. i skijaš Ivica Kostelić, pobjednik Svjetskog skijaškog kupa u slalomu (sezona 2001./2002.), dobitnik Malog kristalnog globusa.

Hrvatski je nogomet najveći uspjeh doživio 1998. godine osvajanjem trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Hrvatsku reprezentaciju popularno nazvanu "Vatreni" predvodio je najuspješniji strijelac prvenstva Davor Šuker.

Hrvatski sportaši su nastavili nizanje novih uspjeha i u sezoni 2002/2003. Veslači su se vratili sa Svjetskog prvenstva u Sevilli s dvije brončane medalje, dvojac bez kormilara - Siniša i Nikša Skelin, te četverac s kormilarom u sastavu Ninoslav Saraga, Oliver Martinov, Ivan Jukić, Igor Boraska i kormilar Luka Travaš. Muška rukometna reprezentacija osvajanjem zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Portugalu vratila je hrvatski muški rukomet na najviše postolje nakon Atlante 1996. Niti jedna sportska sezona u Hrvatskoj ne može proći bez obitelji Kostelić. Na Svjetskom prvenstva u St. Moritzu Janica Kostelić osvojila je dvije zlatne medalje, kombinacija i slalom, a Ivica Kostelić jednu zlatnu medalju i to u slalomu. Janica Kostelić po drugi je puta u svojoj karijeri primila veliki kristalni globus za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu i mali kristalni globus kao najbolja slalomašica Svjetskog kupa za sezonu 2002/2003.

Hrvatski olimpijski odbor

Zahvala

Podatke o hrvatskim sportašima unutar kategorije "Hrvatska ukratko > Sportaši" ustupila je tvrtka "Jarun d.o.o.". Tekstovi se izvorno nalaze na pločama postavljenim oko jezera Jarun u istoimenom rekreacijsko-sportskom centru.

Zahvaljujemo direktoru tvrtke Jarun d.o.o. gosp. Aleksi Kocijanu na pomoći i suradnji prilikom postavljanja prikaza o hrvatskim sportašima.

Jarun d.o.o.