Gradovi i županije

Požeško-slavonska županija spominje se već u 13. stoljeću i jedna je od najstarijih županija. Središnji dio županije, požešku Vallis aureu (Zlatnu dolinu), kako su je nazvali stari Rimljani, okružuju Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora. Županija se prostire na 1.821 km2, a u njoj živi 99.334 stanovnika.

Središte je županije grad Požega, sagrađen nedaleko od rimskog naselja Incerum na desnoj obali Orljave. U srednjem vijeku postaje županijsko središte, a za turske okupacije središte je sandžakata koji obuhvaća cijelu istočnu Slavoniju (1533.-1687.). Nakon turske vladavine, isusovci 1699. godine osnivaju gimnaziju u kojoj djeluje Academica Posegana sa studijem filozofije i teologije (1999. proslavljena su tri stoljeća postojanja), grad ima čitaonicu od 1845., a 1863. u Požegi je napisan i tiskan prvi hrvatski roman "Požeški đak" M. Kraljevića. Grad Požega i cijela županija prvi u Hrvatskoj uvode hrvatski jezik u javni život (1847). Tu su i brojni velikani hrvatske kulture i znanosti - književnik Miroslav Kraljević i slikar Miroslav Kraljević, Dobriša Cesarić, Josip Eugen Tomić, Matko Peić, Dubravko Jelačić Bužimski samo su neki od njih.

Kutjevačko vinogorje, najstarije u Hrvatskoj, spominje se već u 13. stoljeću, a kvalitetna kutjevačka vina i danas se čuvaju u starim, dobro očuvanim podrumima Kutjeva gdje je još u uporabi i najveća drvena bačva na svijetu koja zaprima 56000 l vina.

Požeško-slavonska županija