Gradovi i županije

Zadarska županija prostire se na ukupnoj površini od 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, što čini 6,5% teritorija Hrvatske. Površina morskog dijela Županije iznosi 3845,00 km2, a površina otoka 587,6 km2.

Geografski je položena tako da zahvaća visoko gorsko zaobalje i primorje te povezuje važne dijelove Hrvatskog primorja i Središnje Hrvatske. Kroz nju prolazi Jadranska turistiđka cesta i trasa autoceste Zagreb - Split te željeznički pravac Zagreb - Knin - Split, stoga njen geoprometni položaj ima veliko značenje u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske.

Zadarska županija obuhvaća vrlo razvedenu obalu s brojnim otocima (uključujući i dio Kornata), pitomo zaleđe Ravnih kotara i donji hrbat Velebita s duboko usječenim klancima Velike i Male Paklenice. Na Dugom otoku, u parku prirode Telašćica, nalazi se najviša hrid na Jadranu (Grpašćak, 150m), a u krškom reljefu česti su speleološki oblici (Cerovačke pećine). Morski akvatorij obuhvaća Zadarski, Pašmanski, Srednji i Velebitski kanal te zatvorene akvatoirje "najmanjih mora na svijetu", Novigradskog i Karinskog. Krka i Zrmanja najvažnije su rijeke, a tu je i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj - Vransko jezero.

U doba Rimljana ubrzan je razvoj Liburnske Idasse, odnosno naselja Jader, današnjeg Zadra, središta županije koje je tijekom stoljeća dijelilo sudbinu svog obalnog prostora i zaleđa. Tu je 1396. u samostanu sv. Dominika osnovano i prvo sveučilište na teritoriju Hrvatske, a poznate su prve novine izašle na hrvatskom jeziku Kraglski Dalmatin i najdugovječnije - Narodni list. Danas je Zadar značajno gospodarsko i turističko središte, važna pomorska i zračna luka.

Značajan je i Nin s važnim povijesnim ostacima iz doba kada je jedno vrijeme bio središte Hrvatske i sjedište važne biskupije u kojem su stolovali hrvatski biskupi Teodozije i Grgur Ninski. Važan je i grad Pag na istoimenom otoku poznat po dugoj tradiciji pletenja paške čipke i uzgoja ovaca.

Zadarska županija