ORDINACIJA DR. FALETAR d.o.o.

Vinkovci, Kralja Zvonimira 68 (preko puta BILLE)
Tel. 098/ 80 50 30
Web: www.inet.hr/~zfaletar
e-mail: zfaletar@inet.hr

PRIVATNA INTERNISTIČKA I KARDIOLOŠKA ORDINACIJA

Dr. ZDRAVKO FALETAR

SPECIJALIST INTERNIST – KARDIOLOG

ODMAH I BEZ ČEKANJA SA NAJSUVREMENIJOM OPREMOM OBAVLJA:

TERMIN PREGLEDA DOGOVORITI NA TEL: 098 / 80 50 30

PITANJA I ODGOVORI :

KOJA JE NORMALNA VRIJEDNOST TLAKA OBZIROM NA GODINE?

Bez obzira na dob osobe koja mjeri tlak, normalan je samo onaj do 140/90 mmHg. Nekada se vjerovalo da su više vrijednosti tlaka normalne za starije osobe. One se češće izmjere kod takvih osoba, ali ne znači da je to dobro i normalno. Svakoj osobi koja ima povišen tlak treba ga liječiti, bez obzira na dob.

KAKO ČESTO TREBA MJERITI TLAK?

U početku, kada se tek uvodi lijek, i do tri puta dnevno. Kasnije, kada se ustali vrsta i količina lijeka, dovoljno je povremeno praćenje tlaka jednom ili dva puta tjedno. Dobro je zapisivanje tlaka u knjižicu koju treba pokazati svome liječniku pri svakom posjetu, zbog kontrole ili nabavljanja recepta za lijekove.

AKO SE SMANJI TLAK UZ LIJEKOVE, DO KADA IH SE MORA PITI?

Ukoliko su lijekovi smanjili povišen krvni tlak, to znači da dobro djeluju. Treba ih piti praktički doživotno, jer bi prestankom njihovog uzimanja došlo do ponovnog porasta tlaka (ponekad tako naglo da može doći do srčanog ili moždanog udara).

KOLIKO SU POUZDANI AUTOMATSKI APARATI ZA MJERENJE TLAKA?

Danas su u primjeni sve više automatizirani aparati za mjerenje tlaka. Oni rade na principu snimanja pulzacija u arteriji ruke, koji se inače normalnim mjerenjem tlaka slušaju u slušalicama. Preciznost ovakvih aparata nije velika i većina onih koji se mogu nabaviti za kućnu upotrebu ne smiju se koristiti za ozbiljan klinički rad. No, njihova je prednost u tome što su iznimno jednostavni za korištenje i osobama koje nisu spretne za samo mjerenje tlaka konvencionalnim mjeračem. Najbolje je kada služe za praćenje tlaka orijentacijski, jer je ipak mala mogućnost drastične pogreške.

KAKO ČESTO TREBA ODLAZITI NA KONTROLE LIJEČNIKU?

U početku liječenja i određivanja prave doze lijeka, kao i određivanja stupnja oštećenja na organima poput bubrega, očiju i srca, potrebno je obično obavljati preglede svakih dva do četiri tjedna. Kada se terapija ustali, prelazi se na redovite kontrole svakih šest mjeseci. U međuvremenu se, naravno, prate vrijednosti tlaka u kućnim uvjetima i ranije javlja na pregled ukoliko dođe do promjene regulacije tlaka.

Što je Angina Pektoris ?

Angina pektoris je bolest koronarnih arterija srca koja, ako se počne liječiti na vrijeme, ne bi trebala napredovati u infarkt miokarda. Glavni simptom je bol nastala kao posljedica tjelesnog napora koju treba znati prepoznati kako bi se moglo brzo i primjereno djelovati. Bol ili osjećaj nelagode najčešće se javlja na području prsnog koša, traje nekoliko minuta, a moľe se očitovati i kao osjećaj teľine, stiskanja ili probadanja u prsima, lijevoj ruci, ili donjoj čeljusti. Često opisivana kao osjećaj pritiska u prsnom košu, bol se javlja kao posljedica tjelsnog napora, emocionalnog stresa, naglog izlaganja hladnoći, obilnih obroka, pretjeranog pušenja i konzumiranja alkohola, spolnog odnosa, ružnih snova ili naglih promjena vremenskih prilika. Katkada je bol atipična i može se očitovati kao simptomi probavnih smetnji.

ŠTO UČINITI?

Ako osjetite bilo kakvu bol u grudnom košu, odmah se javite svojem liječniku koji će vas poslati kardiologu. U slučaju napadaja liječnik će vam dati vazodilatatore brzog djelovanja (nitroglicerin) u obliku lingvaleta (tablete koje se stavljaju ispod jezika). Nitroglicerin počne djelovati za jednu do dvije minute, a djelovanje traje desetak minuta. Njime se mogu brzo ublažiti simptomi napadaja jer proširuje koronarne arterije i poboljšava protok krvi u njima. Ako unatoč uzimanju nitroglicerina bolovi ne prestaju bolesnika treba hitno transportirati u bolnicu jer postoji opasnost od nastupa akutnog srčanog udara. Po prestanku napadaja bolesnik bi trebao otići u bolnicu na daljnje pretrage. Tamo će mu se mjeriti tlak u stanju mirovanja i u stanju fizičkog napora, dok leži i dok stoji kako bi se utvrdilo postoji li povišeni krvni tlak; snimat će se elektrokardiogram (EKG) u mirovanju, te se vršiti analiza krvi kako bi se izmjerila razina masnoća i šećera u njoj. Za postavljanje ispravne dijagnoze potrebno je izvršiti i testove opterećenja (ergometrijsko testiranje na biciklu ili pokretnom sagu), kojima se, pod liječničkim nadzorom, postupnim fizičkim opterećenjem izazivaju subjektivni (pojava boli) i objektivni znakove ishemije srčanog mišića (elektrokardiogramske promjene). Ako je ergometrijski nalazi pri maksimalnom opterećenju pozitivan (bolovi i promjene na EKG-u), preporuča se radiografija koronarnih arterija (tzv. koronarografija) kako bi se utvrdio stupanj njihova suženja.

KAKO SE LIJEČI?

Terapijsko liječenje može biti veoma uspješno ako se odmah započne s njime. Najbolje bi bilo da pacijent pod stalnom liječničkom i kardiološkom skrbi. Bolesnik bi uvijek uz sebe trebao imati linvalete nitroglicerina. Kao prevencija mogu se prepisati: - aspirin jer sprečava stvaranje krvnih ugrupaka (osim u slučaju kontraindikacija, preporučuje se svakodnevno uzimanje 75 do 250 mg aspirina); - nitrati dugotrajnog djelovanja (djeluju na isti način kao nitroglicerin, ali im djelovanje nastupa sporije i traje duže); - beta blokatori (osim u slučaju astme) koji usporavaju frekvenciju srca tj. smanjuju potrebe ishemičnog miokarda za kisikom i hranjivim materijama, ili - vazodilatartori (blokatori kalcijskih kanala). KOJE SU RIZIČNE SKUPINE? Općenito govoreći, najrizičnije skupine su muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina. Iako kažu da žene od kardiovaskularnih bolesti štite njihovi hormoni, današnji način života (pušenje, stres...) čini ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i muškarce. Danas ljudi mogu oboljeti i u 20., 30. godini ako se slabo krežu, puno puše i ne paze na prehranu. KAKO SPRIJEČITI ANGINU PEKTORIS? Bitno je paziti na način života, baviti se sportom, zdravije i raznovrsnije jesti (smanjiti kalorije, šećer i masti, a više konzumirati voće i povrće). Treba se potruditi ukloniti sve faktore rizika; prestati pušiti, paziti na težinu, paziti na razinu šećera u krvi

KOJI SU ČIMBENICI RIZIKAZA KVB?

Epidemiološke su studije ukazale na niz rizičnih čimbenika koji povećavaju rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. To su 1. način života, koji se može mijenjati (pušenje, prehrana, pretjerane količine alkohola, tjelesna neaktivnost), zatim 2. biokemijske i fiziološke čimbenike (hipertenzija, hiperlipoproteinemija, dijabetes mellitus i pretilost) te one osobne karakteristike, koje ne možemo mijenjati, a to su 3. dob, spol i nasljeđe.

Način života

PUŠENJE je jedan od najutjecajnijih rizika za razvitak ateroskleroze, odnosno razvoja komplikacija na srcu i krvnim žilama. Opasnost pušenja upravo leži u ubrzanom oštećenju krvnih žila. Taj nepovoljni utjecaj zbraja se s drugim čimbenicima. Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljeg oštećenja žila. Ako pušite pokušajte prestati. Prestankom pušenja uvelike ćete smanjiti rizik ne samo od bolesti srca, nego i raka pluća i niza drugih bolesti.

PREKOMJERNA TJELESNA TEŽINA opterećuje tijelo ne samo u smislu bržeg propadanja kostiju i zglobova, već i metabolički. Masno tkivo u organizmu opterećuje cirkulaciju, povećava otpor optoku krvi. Uz to je redovito povezana s tjelesnom neaktivnošću.

TJELESNA NEAKTIVNOST: Svakodnevni život donosi najčešće sjedeća zanimanja, vožnju automobilom, dizalom, pokretnim stepenicama. Praktički nestaje svaka iole zamjetna tjelesna aktivnost. Kod tjelesno neaktivne osobe dva puta je veći rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila u odnosu na osobe koje su tjelesno aktive. Redovita tjelesna aKtivnost smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila, SNIZUJE KRVNI TLAK, pridonosi održavanju poželjne tjelesne težine, povoljno djeluje na psihofizičko stanje i pomaže pri prevladavanju stresa.

Dob, spol i nasljeđe

SPOL - Muškarci imaju veći rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila od žena do menopauze. Nakon šezdeseth godina starosti omjer se izjednačuje. No, prema statističkim podacima iako žene obolijevaju rijeđe, a kad se razbole imaju češće komplikacije i češće smrtni ishod.

DOB - Rizičnost za koronarnu bolest veća je u muškaraca iznad 4o godina starosti i žena iznad 5o godina starosti posebno ako imaju dva ili više čimbenika rizika.

NASLJEĐE - Danas se smatra da nasljednu sklonost imaju osobe čiji su roditelj, otac do 55.godina, majka do 65.godina, braća i sestre imali neku od kardiovaskularnih bolesti (moždani udar, koronarnu bolest, infarkt miokarda, hipertenziju, dijabetes melitus, povišene masnoće u krvi, perifernu oblit. aterosklerozu).

Biokemijski i fiziološki čimbenici

POVIŠEN KRVNI TLAK može se i mora liječiti, kako ne bi uzrokovao sve nabrojene komplikacije na mnogim organskim sustavima. Pravilno i pravovremeno liječenje i praćenje bolesti mogu ublažiti ili/i poništiti sve ove potencijalno opasne utjecaje. Jednom ustanovljen povišeni krvni tlak mora se kontrolirati i liječiti do kraja života. Tu se podrazumijevaju kako lijekovi tako i higijensko dijetalne mjere. Doza lijeka i način liječenja mora se odrediti individualno.

POVIŠEN KOLESTEROL U KRVI: kolesterol se odlaže u stjenke krvnih žila i ondje dovodi do njihovog zadebljanja. Osnovni je supstrat za razvoj ateroskleroze. Povišene vriiednosti moraju se liječiti. Ponajprije higijensko dijetalnim mjerama, pravilnom prehranom, ali u slučaju da samo te mjere ne djeluju i lijekovima. Vrijednosti ukupnog kolesterola ne bi trebale biti više od 5 mmol/l.

POVIŠEN ŠEĆER U KRVI dodatno oštećuje krvotok, posebice tankih arterija, koje se nalaze u neposrednom kontaktu s tkivima. Kod osoba koje boluju od šećerne bolesti najčešće komplikacije su upravo smetnje cirkulacije u nogama, ali i srcu. Zbog istodobnog gubitka osjeta boli, tkiva se dodatno oštećuju, pa nerijetko bolest završi amputacijom okrajina.

PREKOMJERNA TJELESNA TEŽINA I PRETILOST opterećuje tijelo ne samo u smislu bržeg propadanja kostiju i zglobova, već i metabolički. Masno tkivo u organizmu opterećuje cirkulaciju, povećava otpor optoku krvi. Uz to je redovito povezana s tjelesnom neaktivnošću.