Krvavi je most ime kratke i uske ulice, smještene u pješačkoj zoni, u samom centru grada Zagreba. Povezuje Tkalčićevu i Radićevu ulicu, na mjestu gdje je u prošlosti tekao potok Medvešćak, preko kojeg je izgrađen most imena Pisani (Šareni). Upečatljivo ime ove ulice namjerno je ostavljeno do danas, te povlači priču iz zagrebačke prošlosti. Govori nam o mračnom razdoblju, punom sukoba i nesuglasica između srednjovjekovnih stanovnika ovih prostora.
U prošlosti ovdje su se nalazila dva grada, biskupski Kaptol i građanski Gradec, čiji su se stanovnici nerijetko sukobljavali. Iako već od 13. st. nasilni obračuni traju, prvi pisani spomen o nazivu Krvavog mosta javlja se tek 1667. god. Dokaz o tome nam donosi Pavao Cindrić u svojem djelu Grički milenij, gdje opisuje sukob zbog gradnje mosta. Budući da su oduvijek jedni drugima rušili ono što je izgrađeno, tako su i tada Kaptolci uređivali svoj dio mosta, te je ubrzo došlo do sukoba, nakon kojega je most nadalje znan pod nazivom ˝Krvavi˝. Unatoč brojnim i oštrim sukobima i razdoblje mira moralo je doći. Za Krvavi je most to vrijeme nastupilo tek u 18. stoljeću, te stanovnici zajedno popravljaju i grade most, čija je zadaća bila povezati gornjogradske bedeme s Kamenitim vratima, te kaptolska vrata (na mjestu današnje Skalinske ulice). Most je povezivao gradsku općinu s Kaptolom, te je prelazio preko potoka Medveščaka. Nažalost, razvoj je industrije doveo do sve većeg zagađenja, te su vlasti bile primorane uvesti kanalizaciju, što je naposlijetku dovelo prvo do zatvaranja potoka, a potom i 1899. god, do rušenja mosta. Njegovo je mjesto potom zauzela ulica, čiji naziv podsjeća na prošlost, ali uz to čuva i priču o napretku. Naime, u Ulici Krvavi most, na broju 2, na Novu godinu 1887. god., proradila je prva zagrebačka telefonska centrala.
Danas se u ovoj ulici nalazi i Gradska knjižnica posvećena Mariji Jurić Zagorki, prvoj profesionalnoj novinarki i najčitanijoj hrvatskoj književnici, čiji povijesni roman nosi ime Tajna krvavog mosta, te je inspiriran tim prolazom i događajima iz zagrebačke prošlosti.
