Hrvatska je zemlja koji najveći dio svoj BDP-a ostvaruje kroz zaradu od turizma. Broj turista koje posjećuje Hrvatsku raste svake godine a, uz tradicionalnu Dalmatinsku obalu, sve su atraktivnije destinacije u nizinskoj i gorskoj Hrvatskoj. Kao posebno turističko središte izdvaja se glavni grad Zagreb, koji nema podjelu na intenzivnije i manje intenzivne periode sezone nego je turistička ponuda atraktivna i konstantna tijekom cijele godine.
Novac
U Hrvatskoj se plaća nacionalnom valutom – hrvatskom kunom. Papirnate novčanice se izdaju u apoenima od 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn, a kovanice su od 5, 2 i 1 kunu. Kovanice manje vrijednosti od kune nazivaju se lipe. Postoje vrijednosti od 50, 20 i 10 lipa a one od 2 i 1 lipu se praktički više ne koriste. Eurima se može plaćati na autocestama a mjenjačnice su široko rasprostranjene i uglavnom nude dobar tečaj. Razgranata mreža bankomata nudi dobru pokrivenost za podizanje gotovine u slučaju kada se ne može plaćati karticom – što se uglavnom odnosi na kafiće i manje restorane.
Prometna povezanost i prijevozna sredstva
Hrvatska je, pogotovo nakon izgradnje i obnavljanja autocesta posljednjih godina, iznimno dobro povezana i u unutarnjem prometu te sa susjednim zemljama. Ne postoje vinjete nego se naplata vrši na naplatnim kućicama u gotovini, karticom ili ENC sustavom (potrebno ga je kupiti unaprijed). U tijeku sezone odlaska na more (lipanj-kolovoz) te posebno vikendima, stvaraju se velike kolone vozila na pojedinim cestama prema moru ili unutrašnjosti te su moguće gužve na graničnim prijelazima. Potrebno je pratiti stanje na cestama (informacije na radiju ili internetskim stranicama HAC-a), ponijeti vode i hrane i oboružati se strpljenjem.
Najveće komercijalne zračne luke u Hrvatskoj su Zagreb, Split i Dubrovnik. Unatoč tome što veličinom ne mogu konkurirati onima u većim europskim središtima, poštuju europske standarde i sve informacije moguće je provjeriti na internetu.
Hrvatske željeznice nisu osnovno sredstvo prijevoza po Hrvatskoj za turiste jer je cestovni promet brži. Osim Krka i Paga (te manji mostovi za Murter i Čiovo), otoci su s kopnom povezani trajektnim i brodskim linijama.
Hrana i piće
Hrvati su poznati gurmani a zemljopisni položaj i bogatstvo raznih gastronomskih utjecaja tijekom povijesti osigurali su iznimno široku ponudu jela i pića. U primorskom dijelu prevladava klasična mediteranska prehrana dok je tipična slavonska kuhinja bliža srednjoeuropskoj. Iako će u restoranima svatko naći nešto za svoj ukus, šteta je propustiti specijalitet kuće odnosno tipično jelo podneblja. Kosher i halal certificirana hrana nije toliko prisutna. Manje trgovine, pekare i kiosci u većim mjestima rade uglavnom od 8 do 20 sati, nedjeljom je otvoreno manje dućana a veliki shopping centri rade i nedjeljom cijeli dan. Voda iz slavine je pogodna za piće.
Sigurnost
Hrvatska je izuzetno sigurna zemlja te su nesreće koje se događaju turistima uglavnom izazvane vlastitom nepažnjom, nepoznavanjem okoliša u kojem se nalaze ili nepoštovanjem postojećih zakona.
Priroda
Cijepljenje protiv nekih posebnih bolesti nije potrebno. Kako bi turistički boravak u Hrvatskoj za vrijeme ljeta bio što ugodniji savjetuje se korištenje krema sa zaštitnim faktorom za vrijeme najjačeg sunca te konzumiranje dovoljnih količina vode i prilagođavanje razine fizičkih aktivnosti na otvorenom u to vrijeme. Zimi, temperature na kopnu i u gorskim krajevima padaju ispod ništice te se potrebno prikladno odjenuti.
Ne preporuča se odlazak na planine bez obuće i odjeće namijenjene planinarenju, dovoljnih količina hrane i pića te poznavanja smjera kretanja. Uobičajen oprez savjetuje se biciklistima i onima koji se bave ekstremnim sportovima i zabavnim aktivnostima. Preporuča se poseban oprez prilikom kretanja po neravnim terenima, neograđenim prostorima i slikanja selfie-a na nepristupačnim mjestima.
Osim dvije vrsta zmija i dvije vrste pauka, u Hrvatskoj ne postoje otrovne životinje. Otrovna zmija poskok živi na području Medvednice i uz obalu Jadrana, dok je druga otrovnica, riđovka, česta u šikarama i močvarama Slavonije te u šumama Gorskog kotara. Savjetuje se nošenje visoke obuće i upozoravanje bukom na svoj dolazak kako bi se zmije imale vremena skloniti.
Sigurnost na cestama
Potrebno je pratiti i poštovati prometnu signalizaciju na cestama. Dopuštena količina alkohola u krvi je do 0,5 promila (za mlade vozače 0 promila). Savjetuje se ne kretati na put ukoliko je vozač umoran i provjeriti ispravnost vozila.
Osobna sigurnost
U Hrvatskoj je stopa kriminala niska te je dovoljan uobičajen oprez u gužvama i turističkim središtima.
Korisne poveznice: