Zagrebačka mumija egipatska je mumija izložena u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Prije dolaska u Zagreb, bila je u privatnom vlasništvu Mihaela Barića koji ju je kupio u Egiptu sredinom 19. stoljeća. Poslije njegove smrti mumija je darovana Narodnom muzeju u Zagrebu. Iako je postupak mumificiranja služio očuvanju tijela, tijelo ove mumije trebalo je spasiti od ubrzanog propadanja, a uspješan restauratorski zahvat izveo je dr. Nazzareno Gabrielli 1998. godine.
Metodom utvrđivanja starosti pomoću radioaktivnog ugljika (C14) utvrđeno je da je mumija iz otprilike 390. g. pr. Kr. Radi se o tijelu žene preminule u dobi između 30 i 40 godina. Mumija je bila zamotana u lanene povoje, a uz nju su bili grobni prilozi i papirus s tekstom na hijeratskom i hijeroglifskom pismu naslovljen na bračni par Paher-Khonsua i njegovu ženu Nesi-Khonsu, no nemoguće je potvrditi da taj papirus pripada ovoj mumiji. Njezini su laneni povoji danas poznati pod imenom Zagrebačka lanena knjiga.
Zagrebačka lanena knjiga dugačka je 340 cm i sadrži preko 1100 riječi na etrurskom jeziku što ju čini najdužim sačuvanim rukopisom na ovom jeziku i jedinom očuvanom antičkom lanenom knjigom. Tekst vjerojatno govori o etruščanskim vjerskim obredima i spominje nekoliko etruščanskih bogova. Još uvijek nije razjašnjeno kako je Egipćanka došla u kontakt s Etruščanima i njihovim pogrebnim ritualima.
Saznajte više:
