Iliri

Naziv Iliri zajedničko je ime za skupinu plemena koja su živjela na području istočne jadranske obale od Istre do Albanije te u zaleđu tih predjela od brončanog doba i za vrijeme antike. Neka od plemena s današnjeg hrvatskog teritorija su: Histri, Japodi, Delmati, Liburni, Daorsi, Jasi, itd.

Iliri su se bavili poljodjelstvom i lovom, ali je najunosnija grana privrede bila gusarenje, zbog kojeg su se sukobili s Rimljanima te je to dovelo do Ilirskih ratova. Nakon triju ratnih sukoba od 229. do 168. g. pr. Kr. Rimljani su zavladali istočnom obalom Jadrana i njenim zaleđem, a osvojeni prostor nazvan je Ilirik. Vjerojatno najpoznatiji ilirski vladar bila je kraljica Teuta koja je vladala za vrijeme prvog rata s Rimljanima. Nakon osvajanja, Rimljani su romanizirali Ilire, a iz Ilirika su došli i neki od rimskih careva, poput Dioklecijana.

Iliri su živjeli u gradinama – utvrđenim kamenim naseljima na uzvisinama. Ostatci gradina i danas se mogu naći u Hrvatskoj, primjerice u Istri i na Kvarneru. Osim gradina, pronađeni su i ilirski predmeti za svakodnevnu uporabu, kao što su vojna oprema i fibule (kopče). Jezik Ilira ostaje zagonetka jer iz tog razdoblja nisu sačuvani zapisi na njihovom jeziku. Pisani kamen, natpis u stijeni na području Kosinjskog Bakovca na Velebitu, svjedoči o uspostavi granice između ilirskih plemena Ortoplina i Parentina, no pisan je na latinskom jeziku. U ilirskom gradu Nezakciju (Vizače kod Pule) otkriveno je ilirsko svetište s brojnim kipovima iz razdoblja od 5. do 4. st. pr. Kr., a iznimno prepoznatljivi ilirski spomenici su nadgrobni spomenici, na primjer Liburnijski cipus.

Ilirsko ime zadržalo se na ovim prostorima unatoč romanizaciji i dolasku Slavena: kada je Napoleon 1809. godine osvojio hrvatski teritorij, osnovane su Ilirske pokrajine; narodni pokret u 19. stoljeću u Hrvatskoj nosi naziv ilirski pokret.

Korisne poveznice: