Klek je planina smještena na jugu Gorskog kotra, na rubu Velike Kapele u blizini grada Ogulina. Prostire se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, a njezine padine spuštaju se prema dolini rijeke Dobre i ogulinskom polju. Najznačajni vrh je Veliki Klek visok 1182 m, a nešto niži je Mali Klek visine 1085 m. Zbog svog prirodnog i geomorfološkog bogatstva, dio planine zaštićeno je kao biološki i geomorfološki rezervat.
Klek ima posebnu važnost i u povijesti hrvatskog planinarstva. Upravo je uspon na Klek 1874. godine sveučilišnog profesora dr. Johanesa Frischaufa iz Graza potaknulo na osnivanje Hrvatskog planinarskog društva. Također, stijena ispod Velikog Kleka poslužila je kao prva škola hrvatskih alpinista.
No, po čemu je Klek daleko najpoznatiji je njegov izgled te brojne legende vezane u isti. Naime promatran s istoka i juga nalikuje na usnulog diva. Prema legendi, Klek je nastao u vrijeme kada su na zemlji živjeli divovi i bogovi. Između njih su izbijale svađe jer su bogovi svu hranu i piće zadržali za sebe. Tako se div Klek zaratio s bogom Volosom. Volos je posjedovao čarobni mač koji mu je dao moć da skameni sve što mu srce želi. Tako je skamenio diva Kleka i nastala je planina Klek. No, prije nego je bio skamenjen Klek se zakleo da će se jednog dana probuditi i osvetiti bogovima. Vjeruje se da se za vrijeme olujnih noći na vrhu planine okupljaju vještice u nadi da će probuditi Kleka iz njegova stoljetnog sna. Njihovo vrištanje i pjesma čuje se sve do Ogulina. Danas su vještice postale simbol Kleka i grada Ogulina.
Još jedna legenda vezana u planinu je ta da se u unutrašnjosti Velikog Kleka nalazi zmija na velikoj hrpi dukata. Svakih sto godina stijena se otvara i ako hrabar mladić dođe do zmije i poljubi ju, ona će se pretvoriti u prekrasnu djevojku, a dukati će biti miraz za njihovo vjenčanje.
Saznajte više na:
