Josip Ruđer Bošković nesumnjivo je bio jedan od najvećih umova 18 stoljeća. Bošković je bio astronom, geodet, hidrograf, matematičar, filozof, diplomat, arheolog, arhitekt i pjesnik. Njegovi najznačajniji radovi bili su iz područja matematike, geometrije, astronomije, geodezije, optike i fizike.

Bošković je rođen u Dubrovniku 1711. godine a glavno obrazovanje stekao je u Rimu. U Rimu je i zaređen za svećenika no intenzivno se bavi i prirodnim znanostima: postaje profesor matematike u Rimskom kolegiju, profesor astronomije i optike u Milanu i profesor u Paviji. Povjerene su mu pripreme za osnutak zvjezdarnice u Breri kraj Milana, koja je postala najmodernija zvjezdarnica u to doba. Za vrijeme pape Benedikta XIV. napravio je planove popravka na kupolama crkve Svetog Petra u Rimu.

Tijekom cijelog života obavljao je diplomatske poslove za rodni Dubrovnik te je zato putovao i u London, gdje je 1761. izabran je za člana Kraljevskog društva. Nakon ukinuća isusovačkoga reda, Bošković se seli u Pariz, gdje prima francusko državljanstvo i, prema želji francuskoga kralja Luja XVI., ravna Zavodom za optiku Francuske ratne mornarice.

Njemu u čast, krater na Mjesecu nazvan je Bošković, multidisciplinarni istraživački institut u Zagrebu nosi njegovo ime, po njemu je nazvana škola u Dubrovniku kao i brojne druge škole, institucije, ulice i trgovi. Kako bi se obilježila 300. obljetnica njegova rođenja, 2011. godina proglašena je godinom Ruđera Boškovića u Hrvatskoj. Mnogi događaji i simpoziji održani su u njegovu čast u Hrvatskoj i inozemstvu.