Matija Gubec

Ambroz Matija Gubec rođen je davne 1548. godine u Hižakovcu, malom selu u Hrvatskom zagorju. Većinu svog života proveo je radeći kao kmet na stubičkom vlastelinstvu Franje Tahyja, velikaša ugarskog podrijetla, odgojenog u vojnom okružju. Zahvaljujući vojnim uspjesima Tahy stječe poštovanje habsburškog dvora, te uspijeva stvoriti veze s najuglednijim hrvatskim obiteljima. Godine 1564. postaje vlasnikom polovice susedgradsko-stubičkog vlastelinstva, te se u narednim godinama sukobljava sa seljacima zbog zlostavljanja. Njegovi su postupci doveli do tri seljačke bune. Posljednja od njih, poznata pod imenom Seljačka buna ili Hrvatsko-slovenska seljačka buna, započela je 1573. godine, zbog Tahyjeve odluke o povećanju rente i njegovog terora nad seljacima. Nakon što su se uzalud žalili banu i caru, seljaci prestaju plaćati poreze, a Tahy kao odgovor šalje vojsku naoružanih plaćenika kako bi uveli red. Nakon uspješnog otpora, Hrvatski sabor seljake proglašava izdajnicima. No, niti to ne zaustavlja njihovu borbu te ubrzo odgovaraju sveopćim ustankom protiv feudalizma. Zahvaljujući inteligenciji, hrabrosti i organizacijskim vještinama, za vođu pokreta biva izabran Marija Gubec te zajedno sa svojim suradnicima, među kojima je najpoznatiji Andrija Pasanac, širi pokret po vlastelinstvima u Hrvatskoj i Sloveniji. Već 9. veljače 1573. godine odigrava se odlučujuća bitka pod vodstvom podbana Gašpara Alapića, kod Stubičkih Toplica. Matija Gubec predvodi vojsku od oko 6 000 seljaka. No, doživjeli su težak poraz uz mnogobrojne žrtve. Sâm Gubec je zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je i pogubljen. Prema legendi, mučen je 15. veljače 1573. godine na Trgu svetog Marka. Prvo mu je na glavu stavljena kruna od usijanog željeza, predstavljajući ga kao ˝seljačkog kralja˝, nakon čega je raščetvoren. Zbog svojih je junačkih djela sve do današnjih dana ostao u sjećanju kao jedan od najvećih narodnih heroja, te mu se redovito odaje počast. Poznati hrvatski književnik, August Šenoa, napisao je tako roman pod nazivom ˝Seljačka buna˝ koji govori o životu Matije Gupca a u Gornjoj Stubici sagrađen je 6,5 m visok kip s njegovim likom. Također, činjenica da je najčešće ime ulica u Hrvatskoj ˝Ulica Matije Gupca˝, svjedoči o njegovoj slavi. Uz to, u Gornjoj se Stubici danas nalazi Gupčeva lipa, stablo staro 400 godina pod zaštitom države i okrunjeno titulom spomenika kulture.