Slike koje vežemo uz proslavu Božića – ukrašavanje bora, božićne pjesme, obiteljski ručak te razmjenjivanje darova, dio su hrvatske tradicije. Iako su današnji običaji nešto više modernizirani, njihov esencijalni dio ostaje isti kako vrijeme prolazi.
Priprema za Božić kreće početkom došaća, točnije 4 nedjelje prije Božića. U tom razdoblju vjernici svakodnevno kreću na mise zornice. Djeca se čišćenjem svojih čizmica pripremaju za dan sv. Nikole koji se obilježava 6. prosinca. Ako su te godine bila dobra, sv. Nikola će im ostaviti dar u čizmici. Zločestu djecu u čizmici će dočekati zlatna šiba od Krampusa.
Sedam dana nakon, na dan sv. Lucije sije se božićna pšenica. Smatra se da kome pšenica bude bujnija, zelenija i viša jednako će tako godina koja slijedi biti puna obilja. U nekim krajevima Hrvatske pšenica se sije na dan sv. Barbare, 4. prosinca, poznatog i pod nazivom „Mali Božić“.
S pripremanjem kolača i ukrašavanjem kuće za Božić tradicionalno se kreće 21. prosinca na dan sv. Tome. Na Badnjak, 24. prosinca rade se završne pripreme u kućanstvu jer se na Božić tradicionalno ne smije raditi ništa.
Simbol Božića – jelka ukrašava se na Badnjak. Tradicionalni ukrasi su voće poput jabuka i šljiva, ukrasi izrađeni od papira, svijeće te komadići vate ili papira. Pozlaćeni orasi i lješnjaci krasili su jelke imućnijih kućanstava. Ispod jelke stavljaju se jasle kao simbol Isusova rođenja, a u nekim se dijelovima Hrvatske u dom unosi slama. Na blagdanskom stolu na Badnjak poslužuju se jela od ribe, a najčešće je to bakalar pripremljen na jedan od nekoliko načina kao što su „na bijelo“ ili „na crveno“. Na kraju dana odlazi se na polnoćku – misno slavlje na kojem se dočekuje Božić. Ono je praćeno tradicionalnim pjesama kao što su „Radujte se narodi“ i „Tiha noć“.
Božić se slavi u krugu obitelji odlaskom na misu te zajedničkim božićnim ručkom. Blagadanski stol je bogat te se ovisno o kraju na njemu se nalaze pečenka, sarma, hladetina, kulen, pršut, a od kolača orehnjača, makovnjača, rogač, medenjaci.... Kada bi dolazili u posjetu djevojčinoj obitelji, mladići bi nosili božićnicu, ukrašenu jabuku koju su davali odabranicama na poklon.
Čestitanje Božića u Dalmaciji pratio je običaj koledanja. Koledari, najčešće skupina muškaraca čestitali su Božić pjevajući od kuće do kuće, dok bi ih domaćini častili raznim slasticama.
