Važnost razvoja civilnog društva bila je poznata još u doba Grčke, a danas je to jedna od glavnih okosnica očuvanja demokratskih društava. Koliko se građani aktivno i slobodno mogu uplitati u određene sfere društvenog djelovanja najbolje govori razvijenost mreže udruga i zaklada. 

U Hrvatskoj je taj broj prilično visok, te se može pohvaliti s više od 50.000 udruga. Prema analizi udruga iz 2014. godine, to se najviše odnosilo na sportske udruge. Po brojnosti, slijedile su ih kulturne i gospodarske udruge. 

Udruge i te kako pridonose provedbi javnih politika. U Hrvatskoj se to znatno pokazuje u područjima poput zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, zaštite okoliša i prirode, djelovanja mladih i za mlade, kao i u zdravstvenoj politici te radu s djecom. 

Postoje i udruge koje imaju prilično konkretna partnerstva s vlastima. Primjer su dobrovoljna vatrogasna društva, kojih u Hrvatskoj ima više od 1700, te okupljaju oko 150.000 članova.

 

Crveni križ još je jedno nacionalno društvo s dugogodišnjom tradicijom, a svrha mu je promicanje i ostvarivanje humanitarnih ciljeva.

 

Nacionalna, neprofitna i nestranačka udruga je i Hrvatski autoklub unutar kojeg je udruženo 70 autoklubova i više od 220.000 članova. Među djelatnostima Hrvatskog autokluba ističu se informiranje javnosti o stanju na cestama i tehnička pomoć vozačima.

 

Kad govorimo o nacionalnim udrugama u Hrvatskoj gotovo je nemoguće ne spomenuti Hrvatsku gorsku službu spašavanja, koja iz godine u godinu spašava domaće i strane turiste s nepristupačnih planinskih područja. 

Broj registriranih zaklada u Hrvatskoj daleko je manji nego li broj udruga, no ni one nikako nisu zanemarive za održavanje civilnog društva. Mežu njima vrlo su važne razne zaklade koje doprinose obrazovanju. Ipak, jedna od najpopularnijih jest Zaklada Ana Rukavina, koja nakon smrti novinarke Ane Rukavine prikuplja sredstva za razvoj Hrvatskog registra donora koštane srži i Banke krvi iz pupkovine.