Tradicijski nakit - originalan hrvatski suvenir
Stoljećima se prenosio s generacije na generaciju pokazujući spremnost za udaju novih naraštaja, ali i bogatstvo kad god je krasio muške narodne nošnje. Hrvatski tradicijski nakit danas predstavlja, ne samo obiteljsku, već ostavštinu stoljetnih utjecaja na ovim prostorima. 

Među najpoznatijim hrvatskim tradicijskim nakitom jesu ŠIBENSKI BOTUNI. Datiraju još iz ilirskog doba, a Hrvatska turistička zajednica 2007. godine proglasila ih je najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Nekad su krasili muške narodne nošnje, a danas ih radije biraju žene, bilo na naušnicama, narukvicama ili ogrlicama. 

Sjeverni Jadran, a posebno Rijeku karakteriziraju MORČIĆI, crna glava s bijelim turbanom koju danas mnoge Hrvatice ponosno nose na ušima. Ovaj autohtoni pučki nakit spoj je venecijanskog i orijentalnog utjecaja. Postoje dvije legende o nastanku morčića. Prema prvoj, domaća vojska porazila je Turke, te su na polju ostali razbacani "turčinovi bijeli turbani". Ponosni riječki muževi svojim su suprugama, stoji u legendi, dali izraditi morčiće. Druga legenda jest ona o talijanskoj kontesi koja je svojoj crnoj sluškinji dala slobodu, te kao uspomenu na nju izradila naušnice s njezinim likom. 

Tradicijski hrvatski nakit vezuje se i uz bogatu prošlost otoka Paga. PAŠKE ROČINE jednostavne su naušnice na kojima perle vise u obliku zvončića i kruščića, te su samo dio bogate paške kulturne baštine. Paški nakit tijekom stoljeća je bio ukrašavan i metalnom čipkom, koja također predstavlja kulturno naslijeđe ovoga otoka.
 
Tradicionalne KONAVOSKE VERIŽICE sve je češće moguće vidjeti kao ukras na mladim djevojkama. Naušnice koje su se stoljećima precizno izrađivale od zlata i dodatno ukrašavale biserjem predstavljaju kulturnu baštinu dubrovačkog kraja. Ondje su ih bogati mladići svojim odabranicama poklanjali dva puta, za zaruke darivali su im manje, a uoči crkvenog vjenčanja veće verižice. 

Bogate Slavonke svoje su uši nekad ukrašavale zlatnim novcem Austro-ugarske monarhije. DUKATI su se održali do danas, te su neizostavan dio svečane nošnje i prepoznatljiv slavonski motiv. Nosili su se, a i danas se nose na ušima, rukama i oko vrata.