1691. – umro Robert Boyle, engleski kemičar
Boyle je prvi uočio razliku između elemenata i spojeva, postavio zakon o ovisnosti obujma plina o tlaku (Boyle-Mariotteov zakon) te izolirao metilni alkohol i aceton. Robert Boyle, koji je u Europi postao poznat svojim opsežnim pisanjem o kemiji i religiji, primjer je osobe koja je živjela ispred svog vremena. Njegov način razmišljanja u svemu je bio usklađen s modernim vremenom. Po njemu je nazvan i poznati Boyle-Mariotteov zakon koji povezuje obim plina s tlakom. Inače, ovaj genijalni znanstvenik zastupao je tezu kako se zbog objektivnog promišljanja ne smije biti ničijim sljedbenikom. U skladu s njom svoje je najvažnije znanstveno djelo nazvao “Skeptični kemičar”.
1865. – rođen Rudyard Kipling, engleski književnik, novinar, pjesnik i prozaist, majstor kratke priče
Svjetsku popularnost stekao je knjigama o svijetu djece i životinja (Knjiga o džungli). Kiplingove pjesme i pripovijetke pobudile su veliko zanimanje još prije njegova povratka iz Indije jer je u to vrijeme mnogo Engleza svih društvenih slojeva živjelo u prekomorskim zemljama. Cijenili su ga i službeni politički krugovi, a bio je i osobni prijatelj kralja Georga V., jer je uzdizao slavu i veličinu britanskog imperija. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1907. godine.
1916. – u Petrogradu je ubijen Rasputin. Grigorij Jefimovič Rasputin opisan je kao jedna od najskandaloznijih osoba ruske povijesti
Rasputin je bio grub i bezobrazan seljak, a ubrzo je postao poznat po razvratništvu i pijančevanju, no ruska carica Aleksandra Fedorovna u njemu je vidjela božjeg poslanika koji se brine za budućeg cara. Rasputin je smetao velikašima koji su uvidjeli da se njegov utjecaj na carsku obitelj širi na gospodarska i politička pitanja pa su ga u noći 30. prosinca 1916. odlučili smaknuti.