355. – car Konstantin II promovirao je svojeg nećaka Julija u Cezara i povjerio mu zapovjedništvo nad Galskom prefekturom
Gaj Julije Cezar bio je rimski vojskovođa, političar i pisac. Najslavniji rimski Imperator, Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog imperija. Pobijedivši Pompeja Velikoga u građanskom ratu od 46. pr. Kr. zavladao je kao diktator. Njegova diktatura označava kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva.
1494. – rođen turski sultan Sulejman I.
Nedugo po preuzimanju vlasti on objavljuje rat ugarsko-hrvatskoj državi i već 1521. godine zauzima strateški važan Beograd. Pet godina kasnije u Mohačkoj bitci, u kojoj je poginuo i ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II, dolazi do uništenja ugarske države čije mjesto kao neprijatelj sada zauzima Habsburška monarhija. U vrijeme Sulejmana I. zasnovani su uži odnosi s europskim silama. Godine 1526. potpisana je prva tzv. “kapitulacija” s Francuskom s kojom je dogovorena slobodna trgovina, a na Francusku prenijeto pravo sudbene vlasti nad njenim građanima na teritoriju osmanskog carstva. Sulejmana I. Velikog smrt je zatekla 5. rujna 1566. godine pri opsadi Sigeta kojega je branio Nikola Šubić Zrinski.
1880. – rođen Robert Musil, austrijski pripovjedač, esejist i dramatičar, jedan od najvažnijih europskih pisaca dvadesetog stoljeća
Razmjerno je malo objavljivao, ali upravo zahvaljujući njegovoj erudiciji i velikoj samokritičnosti sva njegova djela idu u red istinskih remek-djela. Musil je bio apsolutni perfekcionist, ali i vrlo zahtjevan autor, a nikada završeni roman “Čovjek bez osobina” jedna je od onih knjiga koje se mogu uvijek i iznova čitati, roman u kojem je Musil pokazao svu bravuroznost svoga stila, obrazovanja i fine ironije.
1893. – umro Petar Iljič Čajkovski, ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma
Čajkovski je rođen 7. svibnja 1840. u uralskom mjestašcu Kamsko-Votkinsku, gdje se od djetinjstva nadahnjivao izvorima lijepe ruske narodne glazbe. Nezainteresiran za činovnički poziv, koji su mu namijenili roditelji, u dvadeset drugoj godini postaje učenik Antona Rubinštajna na petrogradskom konzervatoriju, a zatim predavač u Moskvi. U svakoj od njegovih simfonija izražena je tragična čovjekova borba sa sudbinom pred kojom nema spasa. Motivi neminovnog usuda očituju se u četvrtoj i petoj simfoniji, dok je u šestoj, patetičnoj, ocrtao tragiku svojega nesretnog života: neodoljivu čežnju za smirenjem i srećom, dramski sukob sa životnom zbiljom, topao lirski osjećaj i neispunjene nade.
1917. – u noćnom napadu boljševici su osvojili Zimski dvorac u Petrogradu
Time je započela Oktobarska revolucija koja je dovela do raspada Ruskog Carstva i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika