U istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Hrvatske rasprostranjena je crnica, smeđa kisela tla, lesivirana (isprana, površinski vlažna tla), smeđa tla na laporima (isprana tla), močvarna tla nizina i riječnih dolina i aluvijalna (naplavna) tla riječnih tokova. Duž cijele obale, odnosno uz obalni pojas, zastupljena su smeđa tla i crvenice na vapnencima i dolomitima miješane s kamenjarem, crvenice (duboke) i smeđa tla na vapnencima te izrazito skeletna tla (stjenovita), tla dinarskih kamenjara i pašnjaka. Močvarna tla nizina i riječnih tokova vezana su uz sva riječna korita, pa ih ima (u manjim površinama) diljem cijele Hrvatske.
Pod utjecajem čovjeka nastaju tzv. antropogena tla.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37% ukupnog teritorija. Najviši postotak šuma na jedinici površine ima gorska Hrvatska. Prema osnovnim vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma čine bjelogorične šume ili listače (oko 80% svih šuma), manji dio čine četinjače (oko 13% svih šuma), dok najmanji dio čine mješovite šume (oko 7% svih šuma). U primorskoj Hrvatskoj karakterističan je degradirani šumski pokrov, pa je najvećio dio površina pod makijom, garigom, šikarama i kamenjarom.
Državno uređenje
Gospodarstvo i poslovanje
Geografija i priroda
Znanost i obrazovanje
Kultura i umjetnost
Povijest i Domovinski rat
Sport
Gradovi i županije
Županije
Gradovi
Društvo i narod
Karte Hrvatske