Geografija i priroda

Tlo

U istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Hrvatske rasprostranjena je  crnica, smeđa kisela tla, lesivirana (isprana, površinski vlažna tla), smeđa tla na laporima (isprana tla), močvarna tla nizina i riječnih dolina i aluvijalna (naplavna) tla riječnih tokova. Duž cijele obale, odnosno uz obalni pojas, zastupljena su smeđa tla i crvenice na vapnencima i dolomitima miješane s kamenjarem, crvenice (duboke) i smeđa tla na vapnencima te izrazito skeletna tla (stjenovita), tla dinarskih kamenjara i pašnjaka. Močvarna tla nizina i riječnih tokova vezana su uz sva riječna korita, pa ih ima (u manjim površinama) diljem cijele Hrvatske.
Pod utjecajem čovjeka nastaju tzv. antropogena tla.

Vegetacija

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37% ukupnog teritorija. Najviši postotak šuma na jedinici površine ima gorska Hrvatska. Prema osnovnim vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma čine bjelogorične šume ili listače (oko 80% svih šuma), manji dio čine četinjače (oko 13% svih šuma), dok najmanji dio čine mješovite šume (oko 7% svih šuma). U primorskoj Hrvatskoj karakterističan je degradirani šumski pokrov, pa je najvećio dio površina pod makijom, garigom, šikarama i kamenjarom.