www.hr - hrvatski homepage od 1994.

Trgovina

Distributivna trgovina ima značajno mjesto u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske, jer u toj djelatnosti posluje oko 38% gospodarskih subjekata, zapošljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu RH, a u 2003. je ostvarila BDP od 10,2%. U prvih devet mjeseci 2004. u distributivnoj trgovini ostvareno je ukupno  154,5 milijardi kuna prometa. Od toga su trgovačka društva ostvarila 145,2 milijardi kuna prometa (s PDV-om) što je 1,5 % više nego prethodne godine, a obrtnici 9,3 milijardi kuna, odnosno 0,5% više nego prethodne godine. Budući da je rast prometa u prvih devet mjeseci 2004. bio skroman, procjenjuje se da, unatoč velikim blagdanskim kupovinama u prosincu, 2004. neće biti osobito uspješna za trgovinu, odnosno da bi ukupan promet mogao porasti 4-5%.

U djelatnosti distributivne trgovine najveći dio ukupnog prometa u prvih devet mjeseci 2004. godine ostvaren je u trgovini na veliko i posredovanju - 48%, zatim u djelatnosti trgovine na malo - 29,4%, te u trgovini motornim vozilima i motociklima, trgovini na malo motornim gorivima i mazivima -  11,7%,  dok je u netrgovinskim djelatnostima ostvareno 10,9% ukupnog prometa.

Hrvatsku maloprodajnu mrežu karakterizira još uvijek usitnjenost, koja se odražava u ukupnom broju malih prodavaonica /manjih od 100 m²/. U prvih je devet mjeseci 2004. poslovalo 45 010 prodavaonica, od čega 23 017 prodavaonica u vlasništvu/najmu trgovačkih društava i 21 993 u vlasništvu/najmu trgovačkih obrta.

Međutim, razvojni trend distributivne trgovine u Hrvatskoj obilježava sve intenzivnije procvat izgradnje velikih maloprodajnih objekata /supermarketa, hipermarketa, trgovačkih centara i specijaliziranih prodavaonica te velikih distributivnih centara koji su svoj asortiman prilagodili poglavito malim i srednje velikim trgovačkim društvima u djelatnosti trgovine, trgovačkim obrtima i ugostiteljima.

Najveća koncentracija novoizgrađenih maloprodajnih objekata karakteristična je za Zagreb i Zagrebačku županiju, a zatim po broju novoizgrađenih maloprodajnih kvadrata slijede Primorsko-goranska, Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija. Procjenjuje se da je u razdoblju 1998. do 2004. u hrvatskoj maloprodaji izgrađeno preko 500.000 m² u objektima većim od 1.000 m², pri čemu je oko 50%  novoizgrađenog maloprodajnog prostora locirano u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Na hrvatskom tržištu sve su više prisutni i nekonvencionalni oblici maloprodaje izvan prodavaonica (prodaja putem Interneta, kataloška prodaja, direktna prodaja i sl.).

Temeljne su strateške odrednice razvoja hrvatske distributivne trgovine sljedeće: uspostavljanje partnerskog odnosa s domaćom proizvodnjom, konsolidacija trgovačkih društava, ravnomjerno širenje  maloprodajne mreže i distributivnih centara u svim županijama, razvoj vlastite trgovačke marke, diverzifikacija usluga, razvoj elektroničke trgovine, izlazak na inozemna tržišta, i dr.  Sukladno europskoj i svjetskoj praksi u distributivnoj trgovini, gdje se nastoji što učinkovitije odgovoriti na potrebe kupaca, i distributivna trgovina u Hrvatskoj postupno izgrađuje suvremenu trgovačku mrežu koja asortimanom, cijenama, kvalitetom ponude i uslugom može ravnopravno sudjelovati u tržišnoj utakmici. U  tom cilju dograđuje se i zakonodavstvo koje doprinosi razvoju trgovine, poštenoj tržišnoj utakmici i zaštiti potrošača.