Znanost i obrazovanje

Sveučilište u Zagrebu (Academia Zagrabiensis, Universitas Studiorum Croatica, Regia Scientiarum Academia, Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Evropi. Utemeljeno je na višestoljetnoj tradiciji znanosti i školstva u Hrvata, započetoj Katedralnom školom 1094. i Isusovačkom javnom gimnazijom 1607. godine.

Povijest Sveučilišta u Zagrebu počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Scientiarum) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno i potvrđeno na državnom saboru Hrvatskog kraljevstva 3. studenoga 1671. g. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta (Dies Academicus).

Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova.

Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773., kada papa Klement XIV. raspušta taj red. 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osnova Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scientiarum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofski, Bogoslovni i Pravni.

Godine 1861. Hrvatski je Sabor - na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera - donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu. Car Franjo Josip potpisao je 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874.

Odlukom Hrvatskoga sabora obnovljeno Sveučilište u Zagrebu s tri fakulteta - Bogoslovnim, Filozofskim i Pravnim - počelo je djelovati 19. listopada 1874., kada je hrvatski ban proglasio Sveučilište otvorenim i pozvao prvog rektora da zauzme rektorsku stolicu.

Godine 1994. na temelju Zakona o visokim učilištima, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, donijet je Statut Sveučilišta u Zagrebu.

Iz godine u godinu raste broj studenata, magistara i doktora znanosti uz cjelokupno unapređenje visokoškolske nastave.

U okviru Sveučilišta u Zagrebu znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima.

Ukupno, pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica