For the purpose of water management, Croatian territory is divided into four water districts plus the Zagreb Metropolitan Area water district. These water districts are:
- the Sava River basin,
- the Drava and Danube basin,
- the Dalmatian basin,
- the Istrian and Littoral basin.
Croatia can be considered a water-abundant country. Its overall renewable resources amount to 71.4 BCM or 14,900 m per capita, out of which about 60% are generated within Croatia and the remaining from upstream countries (namely, Slovenia, Austria, Bosnia and Herzegovina and Hungary). Resources are unevenly distributed throughout the country. These figures don’t account for flows from border rivers. When these flows are included, overall renewable resources amount to 156.3 BCM or 35,200 m3 per capita.
Mineral and thermal waters used in Croatia for medicinal and recreational purposes and for drinking are insufficiently exploited resources. There are 11 thermal health resorts. A total of 7.0 MCM mineral water is used yearly, of which 0.3 MCM is sold on the market.
Rivers
Rijeke u Hrvatskoj pripadaju dvama slivovima:
- oko 62% rijeka Hrvatske pripada crnomorskom,
- oko 38% pripada jadranskom slivu.
Granicu između ta dva sliva čini razvodnica koja ide vrhovima dinarskih planina.
Sava je najznačajnija i najdulja hrvatska rijeka (prema ukupnoj dužini vodotoka u RH). Izvire u Sloveniji, na spoju Save Doline i Save Bohinjke, a utječe u Dunav kod Beograda. Pogodna je za plovidbu od Siska nizvodno. Ukupna površina sliva Save je oko 95 700 km². Dužina njenog toka u Hrvatskoj je 562 km.
Drava je druga po duljini hrvatska rijeka. Izvire u južnom Tirolu u Italiji, a zatim protječe kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku, a utječe u Dunav kod Aljmaša, na granici Hrvatske i Srbije. Plovna je od ušća do mjesta Čađavica. U Hrvatskoj teče u dužini od 305 km.
Dunav, druga po veličini europska rijeka samo manjim dijelom protječe kroz Hrvatsku (188 km), na krajnjem istoku zemlje.
Primorske su rijeke kraće i imaju veće padove. Najveće su primorske rijeke:
- Mirna i Raša u Istri te
- Zrmanja, Krka i Cetina u Dalmaciji.
Najviše ponornica ima u Lici.
Lakes
Hrvatska nema velikih jezera (najveće, Vransko kraj Biograda, ima površinu 30 km2). Od prirodnih jezera ljepotom i posebnostima ističu se jezera:
- Plitvička jezera (ujezereni tok rijeke Korane, sa 16 jezera),
- Crveno i Modro jezero kraj Imotskoga (jedinstvene krške pojave),
- kriptodepresija Vransko jezero na otoku Cresu (slatko),
- Vransko jezero kraj Biograda na moru te
- Prokljansko jezero (ujezereni tok donje Krke kraj Šibenika).
Najpoznatija su umjetna jezera:
- Lokvarsko i Bajersko jezero u Gorskom kotaru,
- Trakošćansko u Hrvatskom zagorju i
- Peručko na rijeci Cetini u Dalmaciji.
Kopačevsko jezero, s okolnim ritskim šumama, u Baranji poznato je kao odlično mrijestilište riba i stanište ptica.
