Hrvatska je zemlja s iznadprosječnom količinom vode po glavi stanovnika. Od ukupne raspoložive količine vode 12,0% čine podzemne vode zadovoljavajuće kakvoće, zahvaljujući ograničenom razvitku, slaboj naseljenosti i djelomično racionalnom upravljanju vodnim resursima.
Posebno bogatstvo čine mineralne, termalne i izvorske vode. Iskorištavanje tog prirodnog bogatstva vrlo je malo. To se posebno odnosi na termalne vode, čiji se zdravstveni, energetski i gospodarski potencijali koriste u zanemarivom postotku, a raspoložive količine su velike i dobro raspoređene. Postoje svi preduvjeti i potrebno je učiniti sve, da voda na bilo koji način postane strateški izvozni proizvod Hrvatske.
Brojni termalni izvori u kontinentalnom dijelu Hrvatske već su donekle iskorišteni kao lječilišta. Potencijal koji pružaju ti izvori ljekovite termalne vode je ogroman, uz izgradnju odgovarajuće infrastrukture, dodatnih zabavnih sadržaja te adekvatno pozicioniranje na tržištu marketinškim naporima, svoriti će se uvjeti za cjelogodišnje poslovanje i angažiranje čitavih regija.
U Hrvatskoj postoji 15 vrsta ljekovitog blata i 14 termalnih izvora (7 termomineralnih izvora s posebno kvalitetnom vodom) i svi se nalaze u unutrašnjosti zemlje.
Rijeke
Rijeke u Hrvatskoj pripadaju dvama slivovima:
- oko 62% rijeka Hrvatske pripada crnomorskom,
- oko 38% pripada jadranskom slivu.
Granicu između ta dva sliva čini razvodnica koja ide vrhovima dinarskih planina.
Sava je najznačajnija i najdulja hrvatska rijeka (prema ukupnoj dužini vodotoka u RH). Izvire u Sloveniji, na spoju Save Doline i Save Bohinjke, a utječe u Dunav kod Beograda. Pogodna je za plovidbu od Siska nizvodno. Ukupna površina sliva Save je oko 95 700 km². Dužina njenog toka u Hrvatskoj je 562 km.
Drava je druga po duljini hrvatska rijeka. Izvire u južnom Tirolu u Italiji, a zatim protječe kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku, a utječe u Dunav kod Aljmaša, na granici Hrvatske i Srbije. Plovna je od ušća do mjesta Čađavica. U Hrvatskoj teče u dužini od 305 km.
Dunav, druga po veličini europska rijeka samo manjim dijelom protječe kroz Hrvatsku (188 km), na krajnjem istoku zemlje.
Primorske su rijeke kraće i imaju veće padove. Najveće su primorske rijeke:
- Mirna i Raša u Istri te
- Zrmanja, Krka i Cetina u Dalmaciji.
Najviše ponornica ima u Lici.
Jezera
Hrvatska nema velikih jezera (najveće, Vransko kraj Biograda, ima površinu 30 km2). Od prirodnih jezera ljepotom i posebnostima ističu se jezera:
- Plitvička jezera (ujezereni tok rijeke Korane, sa 16 jezera),
- Crveno i Modro jezero kraj Imotskoga (jedinstvene krške pojave),
- kriptodepresija Vransko jezero na otoku Cresu (slatko),
- Vransko jezero kraj Biograda na moru te
- Prokljansko jezero (ujezereni tok donje Krke kraj Šibenika).
Najpoznatija su umjetna jezera:
- Lokvarsko i Bajersko jezero u Gorskom kotaru,
- Trakošćansko u Hrvatskom zagorju i
- Peručko na rijeci Cetini u Dalmaciji.
Kopačevsko jezero, s okolnim ritskim šumama, u Baranji poznato je kao odlično mrijestilište riba i stanište ptica.
