Na nepunih 10 kilometara jugozapadno od Samobora nalaze se istočne granice Parka prirode Žumberak. Danas je to jedan od najrjeđe naseljenih prostora Hrvatske, no unatoč teškom životu ljudi su tu obitavali od davnina. Područje od 333 kilometara kvadratnih Žumberačkog i Samoborskog gorja parkom prirode je proglašeno 1999. godine.
Predivan je to prostor čija ljepota nije u jednoj špilji ili jednom vidikovcu već u mozaičkom krajobrazu prožetom livadama, voćnjacima, poljima i očuvanim tradicionalnim selima u spoju s nepreglednim šumskim prostranstvima. Valovita pobrđa išarana potocima te strmi planinski grebeni pružit će nezaboravno iskustvo svakom zaljubljeniku u prirodu. Flora je tu izuzetno bogata. Na samo jednom metru četvornom travnjačke površine može se pronaći i do četrdeset biljnih vrsta. U parku je zabilježeno 38 vrsta orhideja koju mnogi smatraju kraljicom cvijeća te čak 377 vrsta gljiva među kojim je i sivosmeđa puževica koja se nalazi na popisu globalno ugroženih vrsta. Posebno značajan lokalitet je vlažno stanište – cret uz potok Jarak s čak 74 biljne vrste među kojima vrijedi spomenuti 6 rijetkih vrsta orhideja te biljku mesožderku - planinsku tusticu. Šume su pretežito bukove dok se na obroncima mogu pronaći hrast medunac i crni grab. Park vrvi životinjama - vodozemci, gmazovi, beskralješnjaci i mali sisavci česta su pojava. Tu obitava i strogo zaštićeni crni daždevnjak. Ne nedostaje ni ptica kojih ima preko 110 vrsta među kojima treba spomenuti jastreba kokošara te vodenkosa i gorsku plisku.
S obzirom da 90 posto površine parka čini krš ne čudi podzemlje bogato špiljama. Najdublja pronađena špilja je Dolača dubine 155 metara uz dužinu od 1262 metra dok je najduža Provala s 1862 metara. Najviši vrh parka je Sveta Gera s 1178 metara nadmorske visine na čijem vrhu su se nekada održavali stočni sajmovi. Uz stare utvrđene gradove kao što su Okić, Tuščak, Lipovac i Stari grad Žumberak koji svjedoče bogatoj povijesti prostora u parku je ispisana i povijest hrvatskog planinarstva, 1875. godine organiziran je prvi planinarski uspon na Oštrc i Plešivicu.
Saznajte više:
