Geografija i priroda

U Hrvatskoj nema planina viših od 2000 m. Hrvatske planine mogli bi podijeliti u dvije skupine: ''otočne'' planine unutrašnje Hrvatske, te Dinarski planinski lanac koji se proteže kroz gorsku i primorsku Hrvatsku u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Dinaridi su nastali tektonskim pokretima, odnosno približavanjem afričke litosferne ploče euroazijskoj litosfernoj ploči, u procesu alpske orogeneze.

Najviše planine (preko 1500 m) su (u zagradama su imena najviših vrhova):

  1. Dinara (Dinara 1,831 m)
  2. Kamešnica (Kamešnica 1,810 m)
  3. Biokovo (Sv. Jure 1,762 m)
  4. Velebit (Vaganski vrh 1,758 m)
  5. Plješivica (Ozeblin 1,657 m)
  6. Velika Kapela (Bjelolasica 1,533 m)
  7. Risnjak (Risnjak 1,528 m)
  8. Svilaja (Svilaja 1,508 m)
  9. Snježnik (Snježnik 1,506 m)

U planinskim prostorima zbog reljefnih i klimatskih karakteristika moguć je razvoj planinskog i zimskog turizma.