Park prirode Lastovsko otočje nalazi se 14 km južno od otoka Korčule te spada u skupinu južnodalmatinskih otoka. Sam park obuhvaća najjužniji hrvatski naseljeni otok – Lastovo, te otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac. Ukupno broji 46 otoka, otočića, hridi i grebena koji se protežu na 53 km2 kopnene i 143 km2 morske površine. Vrlo raznolika prirodna, ali i kulturna baština ovog područja zaslužna je za status parka prirode.
Većina otočja krške je građe što je doprinijelo nastanku špilja. Najpoznatija je špilja Rača koja je ujedno i zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište. Špilja Medjedina nekoć je bila obitavalište sredozemne medvjedice, dok je danas poznata kao stanište šišmiša.
Otočje je jedno od najbogatijih botaničkih područja na Sredozemlju. Većina otočja prekrivena je šumom, što Lastovsko otočje uz Mljet čini najšumovitijim hrvatskim otocima. Poznato je po brojnim ugroženim vrstama flore, endemima i stenoendemima. Dalmatinski kozlinac stenoendem je i strogo zaštićena vrsta koja se može naći isključivo na Lastovu.
Što se faune tiče, zanimljivo je kako na otočju nema zmija otrovnica te je jedina vrsta zmija koja obitava stepski guž ili smičalina. Fauna podmorja bogata je koraljima, spužvama, mekušcima, rakovima i brojnim drugim vrstama. Osim riba poput škrpine, zubatca, murine i tune u otvorenim vodama često se mogu vidjeti razne vrste dupina.
Najstariji dokazi o naseljavanju otočja potječu od ranog brončanog doba te je od tada život ovdje kontinuiran. Iako je otočje značajno udaljeno od obale, prati ga burna povijest i promjene mnogo vladara. No to je sve doprinijelo velikoj kulturnoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini. Od nematerijalne baštine svakako valja spomenuti lastovski Poklad kojeg je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom i stavilo pod svoju zaštitu.
Saznajte više:
