Najveća i najsigurnija prirodna luka na Jadranskom moru jedinstvena je uvala Telašćica. Smještena je na najjužnijem dijelu Dugog otoka, a sastoji se od tri dijela - Tripuljak, Farfarikulac i Telašćica, koji su međusobno odvojeni suženjima. Na prvi pogled uvala djeluje kao da ima tri zasebna jezera. Od navedenog je ime Telašćica vjerojatno i poteklo. Latinski naziv „tilagus“ opisuje upravo takav oblik uvale.
Približavajući se s vanjske strane otoka, nerijetko se mogu vidjeti dobri dupini kako veselo iskaču iz mora, a osim njih u oko će nam upasti i impresivni strmci otoka, među lokalnim dugootočkim stanovništvom poznati kao „stene“. Najveći na otoku, te ujedno i na Jadranu, uzdiže se do 160 metara visine iznad razine mora. Nalazi se na lokaciji Grpašćak, a osim u visinu i u dubinu seže 85 metara. Pogled s Grpašćaka uistinu je nezaboravan, a gledajući strmce s mora može se vidjeti sivi sokol kako iz svog gnijezda kreće u let.
Od 13 otoka i otočića izvana, te šest unutar same uvale, svakako je najzanimljiviji i najneobičniji Taljurić. Naoko ravna kamena ploča visine tri metra i promjera svega 60-tak metara djeluje poput tanjura, od čega je i dobio naziv. Park obiluje bioraznolikošću koja je neznatna samo na jednom mjestu. Zbog ekstremnih uvjeta, grijanja ljeti i hlađenja zimi, slano jezero Mir ne obiluje životom, no zato obližnja istoimena uvala obiluje stanovnicima koji uveseljavaju posjetitelje. Uvala je magarcima postala svojevrsno utočište u koje bi ih, kada im više nisu trebali, lokalni stanovnici puštali na slobodu.
More u uvali i oko nje obiluje ribama, posebice dubinskim, pa ne čudi činjenica je ribarstvo lokalnom stanovništvu od davnina vrlo bitna sastavnica života. Ribari iz Telašćice spominju se u zapisima već u desetom stoljeću. Brojne predromaničke crkvice, kao i ostaci rimskih vila, svjedoče dugoj naseljenosti prostora.
Telašćica je parkom prirode proglašena 1988. godine te se i dalje neprestano istražuje.
Saznajte više:
