Hrvati su narod koji, osim unutar granica Republike Hrvatske, živi i u drugim državama kao nacionalna manjina. Bokeljski Hrvati su hrvatska nacionalna manjina koja živi u Crnoj Gori na području Boke kotorske po kojoj su i dobili ime. Boka kotorska je područje koje se nalazi uz granicu s Hrvatskom, a sastoji se od više zaljeva (Hercegnovski, Tivatski, Kotorski…). Prvi stanovnici Boke kotorske bili su Iliri, a kasnije su ovaj prostor osvojili Rimljani. Nakon velike seobe naroda Slaveni se naseljavaju na istočnoj obalu Jadranskog mora, pa tako i u Boku kotorsku. Kroz povijest ovo je područje bilo pod upravom Nemanjića, Turaka, Venecije i drugih europskih sila, a od 1814. do kraja Prvog svjetskog rata Boka je bila pod austrijskom upravom u sastavu Kraljevstva Dalmacije. Tek je 1929. godine Boka priključena Zetskoj banovini, što je značilo njezino odvajanje od Hrvatske te priključenje Crnoj Gori nakon Drugog svjetskog rata.

Za vrijeme cijele te raznovrsne i bogate bokeljske povijesti, Hrvati su cijelo vrijeme bili njezini stanovnici. Otkad je Boka odvojena od Hrvatske, Hrvati koji su tamo živjeli postaju nacionalna manjina koja se ondje zadržala do danas, no sve se više smanjuje. Godine 2011. Hrvati su činili oko 1% ukupnog stanovništva Crne Gore, što je oko 6000 ljudi, a većina njih živi na području Boke kotorske, najvećim dijelom u općinama Kotor i Tivat. Hrvati u Crnoj Gori imaju svoje nacionalno vijeće, udružuju se u udruge kao što je „Dux Croatorum“, izdaju časopise i emitiraju radijsku postaju na hrvatskom jeziku, a Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske osiguralo je održavanje nastave hrvatskog jezika i kulture u Kotoru i Tivtu od 2004. godine. Boka kotorska nosi nadimak „Zaljev hrvatskih svetaca“, a najpoznatiji od njih je sv. Tripun, zaštitnik Kotora čija katedrala datira iz 1116. godine. Jedan od najpoznatijih Hrvata iz Boke kotorske bio je hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac Predrag Vušović koji je rođen u Kotoru 1960. godine.