„Povrh starog Griča brda, kao junak lijep i mlad, smjele glave, čela tvrda, slavni stoji Zagreb-grad…“ Napisavši ove stihove, August Šenoa je postao autor jednog od najprepoznatljivijih predstavljanja Zagreba. Na spomenutom brdu Grič smjestio se Gradec čijom panoramom dominira jedna od najpoznatijih zagrebačkih građevina – kula Lotrščak. Riječ je o obrambenoj kuli sagrađenoj 1266. godine zajedno s ostalim kulama i zidinama koje su okruživale Gradec. Nakon što je Zlatnom bulom Bele IV. iz 1242. Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, njegovi su građani dobili obvezu izgradnje obrambenog sustava, a kula Lotrščak, koja je izvorno bila niža nego danas, sagrađena je uz Dverce, mala ulazna vrata u grad s južne strane koja su srušena 1812. godine.

Kula Lotrščak najpoznatija je po Gričkom topu koji se smjestio na zadnjem katu kule ispod vidikovca. Grički top od Nove godine 1877. svaki dan puca točno u podne te se po njemu ravnaju zvonari svih gradskih crkava. Top se nije oglašavao jedino za vrijeme Prvog svjetskog rata sve do 1927. te nije pucao od kraja prosinca 2020., kada je Petrinju i okolicu zadesio razorni potres, sve do 14. veljače 2022. kada je opet počeo svakodnevno pucati. Iako top obilježava podne od 19. stoljeća, postoji legenda koja kaže da je top u kulu stigao u 16. stoljeću. U to su vrijeme Turci još uvijek harali Hrvatskom, zaposjeli su Sisak i pljačkali okolicu. Turke je predvodio Hasan-paša Predojević koji je želio prijeći Savu i osvojiti Zagreb. međutim, na njegovu nesreću, Zagrepčani su se jako dobro pripremili. Jednoga dana kada je paša uživao u svom šatoru i pripremao se za ručak, u daljini je odjeknula gromoglasna buka. Uskoro je doletjela topovska kugla koja je pogodila pijetla koji je bio serviran paši za ručak. Grički top uništio je turske šatore te natjerao pašu i njegovu vojsku u bijeg. Time je Zagreb spašen, a Turci nikada njime nisu zavladali.

Pročitajte više:

• Kula Lotrščak
• Dubravko Horvatić, Grički top