Poljički soparnik je tradicionalno jelo koje potječe iz Poljice, nekadašnje Poljičke Republike, gdje se priprema stoljećima, prema nekim izvorima još od doba Turaka. Soparnik je okruglog oblika, promjera obično 90 – 110 centimetara zavisno o veličini „sinije“ (drvena ploča na koju se stavlja tijesto), a radi se od tijesta s tankim nadjevom od blitve i luka.
Soparnik se peče u tipičnoj otvorenoj peći („komin“) sa žarom a po tradicionalnom načinu pripreme prekriva ga se pepelom čime dobiva karakterističan izgled. Nakon što je gotov, soparnik se premazuje maslinovim uljem i posipa sitno rezanim češnjakom. Još jedna posebnost soparnika je u načinu rezanja; reže se na rombove i tako poslužuje.
Iako je tradicionalno slovio kao posno jelo za siromašne, danas se smatra poslasticom koja je obavezno prisutna na različitim svečanostima u Dalmaciji. Zbog spoja tradicije i gastronomije te prenošenja tajni pripreme s generacije na generaciju soparnik se nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara pri UNESCO-u i Ministarstvu kulture. Uz to, dodijeljena mu je zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske Unije.
Saznajte više:
Soparnik se peče u tipičnoj otvorenoj peći („komin“) sa žarom a po tradicionalnom načinu pripreme prekriva ga se pepelom čime dobiva karakterističan izgled. Nakon što je gotov, soparnik se premazuje maslinovim uljem i posipa sitno rezanim češnjakom. Još jedna posebnost soparnika je u načinu rezanja; reže se na rombove i tako poslužuje.
Iako je tradicionalno slovio kao posno jelo za siromašne, danas se smatra poslasticom koja je obavezno prisutna na različitim svečanostima u Dalmaciji. Zbog spoja tradicije i gastronomije te prenošenja tajni pripreme s generacije na generaciju soparnik se nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara pri UNESCO-u i Ministarstvu kulture. Uz to, dodijeljena mu je zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske Unije.
Saznajte više: