Prema Ustavu Republike Hrvatske (22. prosinca 1990), Hrvatska je stvorena i definirana kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država.

Vlast u Republici Hrvatskoj dolazi od naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i jednakih građana.

Najviše vrijednosti ustavnoga poretka Republike Hrvatske jesu: sloboda, jednaka prava, nacionalna jednakost, mir, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, pravo vlasništva, vladavina prava, očuvanje prirode i okoliša i vladavina demokracije i višestranački sustav.

Od 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je punopravna članica Europske unije.

Ustav

Ustavom Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990., usvojenim nakon demokratskih višestranačkih parlamentarnih izbora održanih u proljeće 1990., Republika Hrvatska je uspostavljena kao nezavisna i demokratska država. Ustav je revidiran u studenome 1997., studenome 2000., ožujku 2001. i lipnju 2010. godine.

Promjenom Ustava u studenome 2000. ukinut je polupredsjednički sustav i uveden parlamentarni sustav uz jaču ulogu predsjednika Vlade i Vlade.

Ustav definira Hrvatsku kao suverenu, jedinstvenu, demokratsku i socijalnu državu. Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mir, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.

Sve demokratske slobode kao i slobode građana, te ljudska i manjinska prava su izričito navedeni i zajamčeni Ustavom. Prava i slobode nacionalnih manjina uređeni su Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (prosinac 2002). Pravo na osnivanje društava, organizacija i institucija civilnog društva i ogranaka međunarodnih organizacija također je zajamčeno Ustavom.

Vlast u RH je osnovana na načelu diobe vlasti na zakonodavnu (Sabor), izvršnu (predsjednik Republike, Vlada) i sudbenu vlast.