Tri stupa vlasti

Izvršna vlast

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjedniku Republike pripada i predstavnička i izvršna funkcija. On predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Nadležan je za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, kao i za stabilno, normalno i usklađeno djelovanje državne vlasti.

Predsjednik se bira na temelju općega i jednakoga biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na razdoblje od pet godina. Nitko ne može biti više od dva puta biran za predsjednika Republike.

Predsjednik Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor, raspisuje referendum, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru, uživa povjerenje većine svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja, te obavlja druge dužnosti određene Ustavom. U suradnji s Vladom, Predsjednik sudjeluje u oblikovanju i provedbi vanjske politike, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija, postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija RH u inozemstvu, daje vjerodajnice i prima vjerodajnice šefova stranih diplomatskih misija.

Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zaključuje mir na temelju odluke Hrvatskog sabora, u skladu sa zakonom. Za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike u suradnji s Vladom usmjerava rad sigurnosnih službi. Predsjednik Republike i predsjednik Vlade supotpisuju odluke o imenovanjima čelnika sigurnosnih službi, nakon pribavljenog mišljenja nadležnoga saborskog odbora. Predsjednik, pod precizno određenim uvjetima, može raspustiti Hrvatski sabor ako se Vladi izglasuje nepovjerenje, ili ako se ne donese državni proračun u roku od tri mjeseca nakon što je predložen.

 

 

Predsjednica Republike jest Kolinda Grabar-Kitarović, izabrana u siječnju 2015. godine.

Prvi predsjednik bio je dr. Franjo Tuđman, koji je preminuo 10. prosinca 1999. godine. Bio je predsjednik od 1990. godine.

Drugi predsjednik bio je Stjepan Mesić, a služio je u dva mandata (2000. - 2010.).

Treći predsjednik bio je Ivo Josipović, a služio je u jednom mandatu (2010. - 2015.).

 

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske, prema članku 112. Ustava, predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlaže državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi i obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više podpredsjednika i ministri. Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost (članak 108).

Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvrđuje se zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. (članak 109). Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada (članak 114).

 

 

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske je Andrej Plenković.

 

Sudbena vlast

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Sudbenu vlast obavljaju sudovi.

Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Državno odvjetništvo

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih dijela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. To tijelo, dakle, nije sudbena vlast i pred sudovima ima status stranke. Na čelu državnog odvjetništva nalazi se Glavni državni odvjetnik.

Funkcije državnog odvjetništva i sudstva su, dakle, odvojene. Na zahtjev državnog odvjetnika istragu provode istražni suci. Istraga je kao dio kaznenog procesa uređena propisima u sklopu Zakona o kaznenom postupku. Jamstva neovisnosti istražnih sudaca jednaka su jamstvima koje ima svaki drugi sudac u Republici Hrvatskoj, a o kojima je već bila riječ u ovom materijalu.

Budući da policija kaznene prijave protiv počinitelja kaznenih djela podnosi državnom odvjetništvu ono ima stvarnu mogućnost usmjeravanja rada policije na način da zahtijeva da te prijave budu tako činjenično i pravno obrađene da omogućuju i odluku državnog odvjetnika hoće li protiv počinitelja kaznenog djela podignuti optužni akt i time pokrenuti sudski postupak. U tom smislu rad policije je pod kontrolom državnog odvjetništva.

Vrhovni sud

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, a predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira i razrješuje Zastupnički dom Hrvatskog sabora, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i mjerodavnog odbora Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, na prijedlog Predsjednika Republike. Zakonom se uređuje postupak pred sudovima, ustanovljavaju sudovi, te određuje njihov djelokrug, sastav i ustrojstvo.

Sudačka dužnost je stalna, uz iznimku, prilikom prvoga stupanja na sudačku dužnost suci se imenuju na vrijeme od pet godina, a nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno.

Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti:

  • ako to sam sudac zatraži, 
  • ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti, 
  • ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,
  • ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenja teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće, 
  • kad navrši 70 godina.

Suci imaju iminuitet u skladu sa zakonom, a kada sudjeluju u suđenju sucu i suci porotnici ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca.

Državno sudbeno vijeće

Državno sudbeno vijeće u skladu s ustavom i zakonom imenuje, razrješuje i odlučuje o stegovnoj odgovornosti sudaca. Ima jedanaest članova iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, s tim da većina članova Državnog sudbenog vijeća mora biti iz redova sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za njegove članove. Djelokrug i rad Državnog sudbenog vijeća uređuje se zakonom.

 

Zakonodavna vlast

Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika koji se na temelju općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasovanjem. Sadašnji Sabor (izabran u studenom 2007. godine) ima 153 zastupnika. Zastupnici se biraju na četiri godine, nemaju obvezujući mandat, a imaju imunitet. Među sadašnjim zastupnicima osam je zastupnika nacionalnih manjina, izabranih u posebnoj izbornoj jedinici (koja obuhvaća cijelu zemlju). Pripadnici nacionalnih manjina mogu biti izabrani i na stranačkim listama. I hrvatski iseljenici imaju pravo birati zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, i to primjenom nefiksne kvote, što znači da će broj zastupnika dijaspore ovisiti o brojčanom izlasku birača dijaspore na izbore.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja i između 15. rujna i 15. prosinca. Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Sjednice Hrvatskoga sabora su javne.

Ustrojstvo i rad Hrvatskoga sabora uređuju se Poslovnikom koji se donosi većinom glasova svih zastupnika. Sabor bira predsjednika i dva do pet potpredsjednika (sadašnji sastav ima pet potpredsjednika Sabora). Predsjednik i potpredsjednici čine Predsjedništvo Sabora. Sabor imenuje i tajnika Sabora, koji upravlja Stručnom službom Sabora i kontrolira njezin rad.

Hrvatski sabor donosi odluke ako je na sjednici nazočna većina zastupnika, osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske, ili Poslovnikom, drukčije određeno. Rad Hrvatskog sabora, osim na plenarnim sjednicama, odvija se i na radnim tijelima koja su osnovana Poslovnikom Hrvatskoga Sabora. Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva. Osim toga, Sabor može osnivati i istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa, a predsjednika tih povjerenstava bira većina zastupnika iz redova oporbenih zastupnika.

Za Predsjednika Sabora 5. svibnja 2017. izabran je Gordan Jandroković.

U skladu s Ustavom, Hrvatski sabor obavlja izbore, imenovanja i razrješenja Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor također nadzire rad izvršne vlasti, daje amnestiju za kaznena djela te obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom.

Radna tijela Sabora

Radna tijela raspravljaju i razmatraju prijedloge i poticaje za donošenje zakona i drugih akata te druga pitanja iz djelokruga Sabora. Ona također prate, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Sabor sukladno Ustavu i zakonu. Radna tijela raspravljaju o izvješćima tijela i ustanova, koja ove na temelju zakona podnose Saboru. Nakon provedene rasprave, saborska radna tijela zauzimaju stajališta odnosno utvrđuju prijedloge akata i o tome izvješćuju Sabor. Radna tijela raspravljaju i o predstavkama i prijedlozima koje građani podnose Saboru.

Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora. Radno tijelo može zauzimati stajališta o pitanjima iz svoga djelokruga samo ako je na sjednici nazočna većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova. Sjednici radnog tijela treba biti nazočan član vlade (ili zamjenik/pomoćnik ministra) kad se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, ili čelnik tijela državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga. Radno tijelo Sabora može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi pribavljanja njihova mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja. Znanstveni, stručni i javni djelatnici imenovani u neka radna tijela imaju sva prava članova radnih tijela, osim prava odlučivanja.

Radi razmatranja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, radno tijelo može osnovati pododbore (a njegov predsjednik radne skupine), koji djeluju isključivo u okviru radnih tijela i njegov su sastavni dio.

Korisne poveznice: