Hrvatska u EU

Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske unije. Hrvatski put do postanka 28. članice EU započinje u veljači 2003. godine kada je podnesen zahtjev za punopravno članstvo. Pristupni pregovori, koji su započeli u listopadu 2005. godine, trajali su 6 godina tijekom kojih je Hrvatska uskladila svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a te usuglasila uvjete po kojima će se to usklađivanje provesti. Ugovor o pristupanju Hrvatske EU potpisan je u Bruxellesu 9. prosinca 2011. godine te je, nakon što je u Hrvatskoj proveden referendum i Ugovor ratificiran u parlamentima država članica EU, Hrvatska postala punopravna članica.

Hrvatska, kao punopravna članica EU, sudjeluje u radu svih institucija EU. Drugi put od pristupanja izabrani su hrvatski predstavnici u EU parlament: na izborima održanima 26. svibnja 2019. godine izabrano je 11 zastupnika koji će predstavljati Hrvatsku u Europskom parlamentu. Hrvatska će predsjedati Vijećem EU-a od siječnja do lipnja 2020. godine a prioriteti predsjedanja su: gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje sigurnosti, energetska i prometna povezanost te proširenje EU-a. Hrvatska sudjeluje u radu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Europskog odbora regija s devet predstavnika.

Za Hrvatsku je u EU od posebnog značaja korištenje Europskih fondova, iz kojih Hrvatska financira velike i male projekte (kao što su npr. izgradnja Pelješkog mosta, gradnja i opremanje Panonskog drvnog centra kompetencija u Virovitici, Poduzetnički inkubator u Vukovaru, obnova tvrđave sv. Nikole kod Šibenika, infrastruktura za posjetitelje u Nacionalnom parku Brijuni, Slatkovodni akvarij i muzej rijeka u Karlovcu, modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu i sl.). Dva glavna strateška cilja koja Hrvatska ima u EU su pristupanje schengenskom prostoru i uvođenje eura kao službene valute.