Političke stranke
Prema Ustavu, osnivanje političkih stranaka je slobodno (čl. 6). Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima, a stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine.
Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Članom političke stranke može, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske.
Političke stranke se upisuju u registar. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. Registar političkih stranaka vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave. Registar političkih stranaka je javan.
Izborni sustav
Važeći izborni zakon propisuje razmjerni izborni sustav u kojem se za 140 "općih" zastupnika glasuje na temelju kandidacijskih lista političkih stranaka i neovisnih lista. Liste su zatvorenog tipa: zaokružujući redni broj ispred naziva političke stranke ili neovisne liste, birači ujedno glasuju za sve kandidate s dotične liste bez mogućnosti izmjene njihova redoslijeda koji je utvrdio predlagatelj liste.
Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica, a u svakoj se s predloženih lista bira ukupno 14 zastupnika. Izborni prag je 5% na razini izborne jedinice, a broj dobivenih glasova preračunava se u broj mandata modificiranom D'Hondtovom metodom.
Nadalje, 5 zastupnika nacionalnih manjina biraju se većinskim izbornim sustavom. Izabranim zastupnikom smatra se kandidat nacionalne manjine ili kandidat iz skupine nacionalnih manjina koji je u izbornoj jedinici dobio najveći broj glasova.
Na poseban način glasuju i birači koji trajno žive u inozemstvu, a koji se u Hrvatskoj kolokvijalno nazivaju "dijasporom". Oni glasuju za posebne liste od 14 kandidata. Broj zastupnika koji će biti izabran određuje se naknadno prema metodi tzv. nefiksne kvote: primjerice, za osvajanje zastupničkog mjesta u općem dijelu izbora treba dobiti prosječno 20.000 važećih glasova birača. Na izborima glasuje 110.000 birača iz dijaspore. Prema tzv. nefiksnoj kvoti, u Sabor će biti izabrano ukupno 5 zastupnika s lista za dijasporu, jer se 20.000 glasova birača potrebnih za jedno opće zastupničko mjesto pojavljuje 5 puta u broju od 110.000 birača, koliko je ukupno birača hrvatske dijaspore izašlo na izbore.
Korisne poveznice:
