Glas o kulenu, najpoznatijoj hrvatskoj kobasici, davnih se dana proširio daleko izvan granica Lijepe naše. Nadjev od svinjskog mesa očišćenog od masnoća, mljevene paprike, češnjaka i soli u savršenom omjeru omotani u očišćeno i obrađeno crijevo svinje daju neodoljiv okus koji se može roditi jedino u Slavoniji. 

Kulen se priprema od svinje starosti od 1,5 do dvije godine te težine veće od 180 kilograma. Najomiljenija pasmina je crna slavonska svinja, iako se danas koriste i razni križanci.

 

Ručno rezanje mesa, umjesto mljevenja, čini kulen cjenjenijim, a vrlo važno za konačan proizvod jest i savršen omjer slatke i ljute crvene paprike, kao i soli. 

Optimalno sazrijevanje domaćeg slavonskog kulena je pet do osam mjeseci, počevši, naravno, s kolinjem u studenom. Stari običaj jest da se prvi kulen reže za blagdan Uskrsa. Za razliku od starijeg brata, kulenova seka suši se u tanjem crijevu te prije dozrijeva i to je jedina razlika. Nadjevi su, naime, po sastavu identični.

Drugi naziv za kulen je "kulin" koji se koristi u dijelovima Slavonije u kojima prevladava ikavica, primjerice u području oko Slavonskog Broda. 

Bio kulen, kulin ili kulenova seka ovaj specijalitet stoljećima prehranjuje Slavoniju, te je danas zaštitni gastronomski znak tog dijela Hrvatske. Nekad se jeo u posebnim prilikama, poput vjenčanja ili krštenja, dok je danas nezaobilazan dio slavonskog doručka i večere.