U neposrednoj blizini Vranskog jezera kod Biograda nalazi se maleno mjesto zvano Vrana. Iako je riječ o naselju s manje od 1000 stanovnika, ovo mjesto ima bogatu povijest. U Vrani je u 9. stoljeću sagrađen benediktinski samostan posvećen sv. Grguru. U vlasništvu starog grada Vrane bili su i veliki okolni zemljišni posjedi, a u gradu su se nalazile relikvije sv. Grgura kao i bogata riznica s insignijama Hrvatskog Kraljevstva. U 11. stoljeću je kralj Dmitar Zvonimir Vranu i sve njezine posjede ustupio papi, čime je Vrana postala prva stalna papinska rezidencija na istočnom Jadranu. Od 12. do 13. stoljeća u Vrani su obitavali Templari koji su utvrdili stari grad i samostan. Mirni život Vranjana prestaje 1537. godine kada Vranu osvaja turska vojska. U Vrani se naseljava muslimansko stanovništvo i grade se javna kupališta, vodovod, škola i džamije. U drugoj polovici 17. stoljeća, nakon otprilike 150 godina turske vlasti, domaće kršćansko stanovništvo se buni i uspijeva osloboditi Vranu od Turaka. Porušene su brojne turske građevine, a Vrana nakon toga nikada više nije dosegla prijašnju veličinu i važnost.
Na području Vrane danas se nalaze ruševine srednjovjekovnog grada na brdu iznad suvremenog naselja. Ruševine su zarasle i nisu održavane. Najpoznatija i najočuvanija građevina iz turskog doba je Maškovića han. Jusuf Mašković bio je Vranjanin koji je postao visoki dostojanstvenik na sultanovom dvoru i admiral turske flote. U Vrani je dao sagraditi za sebe raskošnu rezidenciju s kupalištem (hamamom) koja nije dovršena jer je Mašković u međuvremenu bio smaknut. Nakon dugo godina propadanja, han je obnovljen te je pretvoren u hotel s restoranom i muzejom. Svake se godine u Vrani održavaju Dani Vitezova vranskih na kojima se uprizoruju bitke između Vranjana i Turaka popraćene raznim drugim sadržajima.
Korisne poveznice:
