Nekad su ih domaćice, ograničene oskudnim uvjetima, pripremale od svega nekoliko sastojaka. Ipak, njihove ideje opstale su do danas i to kao najpopularnije hrvatske slastice i nezaobilazan izbor turista iz svih krajeva svijeta.
FRITULE će tako teško promaknuti ijednom posjetitelju Adventa u Zagrebu, iako je zapravo riječ o slastici Istre, Kvarnera i Dalmacije. Nekad su se fritule, u tim krajevima popularnije kao "frite", pripremale kao tijesto u vrućem ulju, eventualno s dodatkom grožđica. Danas su mnogima draže s rastopljenom čokoladom. Osim u vrijeme blagdana, poslužuju se i tijekom fašnika.
KROŠTULE su nezaobilazna slastica u vrijeme božićnih blagdana. Pripremaju se brzo i od svega nekoliko sastojaka, među kojima liker od limuna daje posebnu notu. Kroštule su ponos kuharica dalmatinskih baka.
ROŽATA je desert kojim se diči Dubrovačko primorje, a datira iz srednjeg vijeka kad ga se nazivalo "fratrovim pudingom". Baza od mlijeka, šećera i jaja upotpunjena limunovom koricom i karamelom daju neodoljivo ljetno osvježenje.
OREHNJAČA ili orahnjača pravi je tradicionalni recept koji nikad ne može dosaditi. Kad god se nešto slavi, baka će pripremiti orehnjaču i uvijek ćemo je na kraju pojesti do zadnjeg komadića. Za rijetke koji ne znaju, riječ je o dizanom tijestu s nadjevom od oraha. Osim oraha, popularni nadjevi su i od maka, pekmeza i rogača.
DOMAĆI ŠTRUKLI tradicionalno su slano jelo Hrvatskog zagorja koje je moguće pripremiti i u slatkoj verziji. Osnova štrukli je kremasti nadjev od sira. Bilo u slanoj ili slatkoj verziji, štrukli su na vrhu zagrebačke gastronomske ponude.
PINCA je tradicionalno uskršnje jelo, koje se u Dalmaciji naziva jednostavno "pogača". Izrazito je žute boje zbog velikog broja jaja, koja se nekad nisu jela u vrijeme Korizme, što se nadoknađivalo na blagdanskom stolu na dan Uskrsa.
BAZLAMAČA, zlevanka ili kuruznjača je, kako već i različite verzije imena daju naslutiti, tradicionalno jelo hrvatskog sjevera. Priprema se od svega nekoliko osnovnih namirnica, te najčešće poslužuje sa džemom.
MEĐIMURSKA GIBANICA omiljeni je zagorski kolač koji okuplja četiri naizgled nespojive namirnice - orah, sir, jabuku i mak. Nadjevi su smješteni među tankim korama za savijače, a svaka domaćica tvrdi da upravo njezin redoslijed predstavlja originalan recept.
SALENJACI su ponos Slavonije, koji se nekad pripremao isključivo u vrijeme svinjokolje. Tada je, naime, bilo puno sala kojeg je valjalo iskoristiti, a upravo je salo osnova ovog domaćeg peciva. Prhko tijesto nastaje premazivanjem svinjskom masti, a potom se puni nadjevom od pekmeza.
RAPSKA TORTA je, prema legendi, prvi put poslužena papi Aleksandru III. kad je 1177. posjetio Rab. Recept su do danas sačuvale časne sestre, te je nezaobilazan desert u kućanstvima, a posebice u vrijeme blagdana. Osnova rapske torte je kilogram očišćenih badema. Originalno se priprema čak tri dana. Tijesto punjeno nadjevom u konačnici se oblikuje u pužolik oblik ili kao štangica.