Teslino otkriće obrtnog magnetskog polja i izmjeničnog višefaznog sustava među prvima u svijetu primijenio je Vjekoslav pl. Meichsner - gradski inženjer u Šibeniku, uz potporu šibenskog gradonačelnika Ante Šupuka i njegova sina Marka. On je dao ideju da se na rijeci Krki izgradi hidroelektrana te da se struja dalekovodom od 11 kilometara provodi u Šibenik. Elektrana je projektirana, financirana i izgrađena u nekoliko godina, a glavni agregati i strojevi bili su iz Austrije i iz mađarske tvrtke “Ganz”.

Šibenik je među prvima na svijetu dobio javnu gradsku rasvjetu na izmjeničnu struju, tek poslije to su redom primjenjivale i europske metropole i druga mjesta. HE Krka proradila je nakon gradnje dalekovoda do Šibenika 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon prve hidroelektrane u svijetu na rijeci Niagari. Ipak, hidroelektrana na Niagari tek je iduće, 1896., godine uspjela dovesti struju do 35 kilometara udaljenoga grada Buffala, a tada je Šibenik već svijetlio. Grad je bio osvijetljen javnom rasvjetom, stilskim balonima s mrežicom u obliku kaplje, od kojih i danas jedan svijetli u Krešimirovu gradu.

U spomen na 28. kolovoza 1895. kada je hidroelektrana puštena u pogon od 1995. godine taj se dan obilježava kao Dan Hrvatske elektroprivrede. Hidroelektrana Krka (kasnije nazvana Jaruga I) na slapovima rijeke Krke jedna je od povijesno najvažnijih inženjerskih iskoraka u svijetu. Ujedno je i najstarija izmjenična hidroelektrana našeg prostora i kao dio jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu.