Kravatu, najpoznatiji izvorni hrvatski proizvod, popularizirali su hrvatski vojnici koji su u 17. stoljeću došli u Francusku kao podrška Luju XIII. de Richelieu. Francuzi, poznati ljubitelji mode i inovativnosti, oduševili su se tradicionalnom hrvatskom odorom koja je kao neizostavni dio imala vezani, oslikani rubac oko vrata. Vrlo brzo se nova moda proširila francuskim društvom a kada ju je počeo nositi i francuski kralj Luj XIV., postala je modna obaveza visokog društva. Marama se nosila vezana „na hrvatski način“, odnosno na francuskom „à la Croate“ te je tako dobila i svoj današnji naziv „kravata“. 

Hrvatske slikovite marame vezane oko vrata na vrlo karakterističan način, napravljene od različitih materijala, prihvaćene su kao simbol kulture i elegancije. Marame od grubih materijala nosili su obični vojnici a časnici i buržoazija imali su svilene marame i marame od finog pamuka. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika koji su se do tada nosili. Godine 1667. u Francuskoj je ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja. 

U Englesku je modni krik donio Karlo II. po povratku iz izgnanstva, a deset godina kasnije novi modni detalj osvojio je cijelu Europu, kao i većinu kolonija na američkom kontinentu. 

U Puli je 2003. godine izvedena autorska instalacija Marijana Bušića Kravata oko Arene, koju su prikazivale i neke svjetske televizijske postaje i na taj način vidjelo ju je više od milijardu ljudi. Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast 2008. godine proglasivši 18. listopada Danom kravate.