Vjetrovi nad Jadranom općenito ovise o razdiobi baričkih sustava na širem području. Strujanje vjetra je modificirano pružanjem obalnih masiva, kanala i planinskih prijevoja. Najčešći vjetrovi na Jadranu su bura (NNE do ENE), jugo (ESE doSSE) i maestral (WNW do NW). Osim tih pušu i vjetrovi iz smjerova S (oštro), SW (lebić, garbin), W (pulenat), N do NW (tramontana), E (levanat), te vjetrovi obalne cirkulacije (burin ili konenjak i zmorac).

Bura

Na jadranskom obalnom području je najpoznatiji vjetar bura. Puše s kopna na more, hladan je i suh, izrazito mahovit vjetar koji traje nekoliko dana. Bura nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu. Po snazi i brzini bure posebno se ističu Rijeka, Senj, Maslenica, Split, Vrulja i Makarska, a njena učestalost opada od sjevernog prema južnom Jadranu. Najjača bura nastaju pri prijelazu kroz planinske prijevoje, kroz koje se hladni zrak kanalizira. Jačina bure znatno ovisi i o lokalnoj topografiji, a udaljavanjem od obale slabi.

Postoje dva osnovna tipa bure:

• anticiklonska ili vedra bura puše u situacijama kad je nad srednjom Evropom snažna anticiklona, a istovremeno nad sredozemljem jedna ili više ciklona
• ciklonska ili tamna (škura) bura nastaje u hladnom sektoru ciklone, kad duboka ciklona zahvati naše krajeve i veći dio Sredozemlja. Odmicanjem ciklone na istok bura zahvaća sve veći dio primorja. U takvim prilikama padaline mogu biti obilne.

Bura najčešće puše u hladnom dijelu godine, često izaziva teškoće u prometu. Ponekad i ljeti može biti jaka, a tada često zbog mahovitosti pridonosi širenju šumskih požara.

Jugo

Jugo (široko) najčešće puše kao jugoistočni vjetar. Jugo najčešće nastaje tako da se zračna masa sa sjeverne Afrike prolazeći preko Sredozemlja obogati vlagom, pa kod nas dolazi kao topao i vlažan zrak. Često tada padnu i prljave (blatne) kiše. Slično kao i kod bure i jugo može biti anticiklonalno i ciklonalno.

• anticiklonalano jugo nastaje u situaciji kad je nad jugoistočnom Europom anticiklona, a nad zapadnom ciklona. Tada je vrijeme često vedro ili uz visoku naoblaku, temperatura i vlažnost zraka rastu. Takvo se jugo zove i suho, gnjilo jugo.
• ciklonsko jugo nastaje premještanjem ciklone iz Zapadne Europe na Jadran. Riječ je u stvari o zračnom strujanju u toplom sektoru ciklone (nakon čijeg prolaska zapuše ciklonska bura). Kiša, grmljavina, ponekad i olujne brzine vjetar prate ciklonsko jugo.

Tramontana

Tramontana je lokalni, prohladni, suh, kratkotrajan (do 1 dan) vjetar, ali nije žestok (do 9 Bf) i mahovit kao bura. Prati ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. dalje od obale puše jače, traje dulje i stvara razvijene valove. Češći je na južnom Jadranu.

Maestral

U toplom dijelu godine u primorju često puše i maestral. Riječ je o vjetru sjeverozapadnog strujanja između azorskog maksimuma i polja niskog tlaka na istoku. Maestral koji puše ujednačenom, malom brzinom za vedrog vremena je klimatski koristan jer ublažava dnevne vrućine na otocima i uz obalu.