Na razvoj životinjskih vrsta znatno utječu uvjeti u kojima one žive. Klima, vegetacija, prehrana i ljudski faktor doveli su do toga da se jedinke jedne životinjske vrste koje žive na različitim staništima znatno međusobno razlikuju. Iako je Republika Hrvatska mala zemlja, proteže se na takvom prostoru zbog kojeg su ljudi razvili znatno različite načine života i navike, a u krajnjoj liniji to je utjecalo i na uzgoj i razvoj životinjskih vrsta te rezultiralo bogatstvom lokalno adaptiranih pasmina domaćih životinja. Takve su pasmine isprepletene s područjem na kojem se uzgajaju zbog čega ne samo da one možda ne bi opstale izvan tog područja, nego bi se i prirodni i kulturni identitet tog područja bez njih promijenio.
Izvorne hrvatske pasmine obuhvaćaju više vrsta pasa, peradi, svinja, koza, ovaca, magaraca, konja i goveda. Vjerojatno najpoznatija hrvatska pasmina pasa je dalmatinski pas, odnosno dalmatiner prepoznatljiv po svojim crnim točkama na bijeloj dlaci, a između ostalih pasmina izdvajamo i hrvatskog ovčara, istarskog kratkodlakog goniča i dr. Vrlo poznata pasmina izvorno hrvatske peradi je zagorski puran, a posavska kukmasta kokoš prepoznatljiva je po svojoj „frizuri“, odnosno kukmi na glavi. Konjske pasmine hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak izdvajaju se svojim robusnim izgledom, razvijenom mišićnom masom te otpornošću i snagom, a lipicanac je pasmina koja je raširena na širem geografskom području te ima više linija (slovenske, hrvatske, mađarske), a riječ je o jednoj od najpoznatijih europskih pasmina. Budući da su hrvatski otoci morem izolirani jedni od drugih i od tla kontinenta, na svakom od njih nalazimo specifične uvjete za uzgoj životinja, pa tako na otocima poput Krka, Cresa, Raba i Paga nalazimo izvorne pasmine ovaca. Istru izdvajamo kao hrvatsku regiju s velikim brojem izvornih pasmina: istarsko govedo, ovca, koza, magarac i čak dvije pasmine pasa.
Korisne poveznice:
