Vindija

Špilja Vindija je arheološko nalazište smješteno nedaleko od sela Donja Voća kod Ivanca u Hrvatskom zagorju. Prvi joj je spomen već sredinom 19. stoljeća, kada Ivan Kukuljević Sakcinski izvodi njezino ime iz rimskog naziva naselja Vinundrija, u blizini sela Donja Voća. Špilju također opisuju najprije Dragutin Hirc, a potom i Dragutin Gorjanović Kramberger, koji pak tvrdi kako se ondje nema što tražiti zbog prekopanih slojeva. No, nešto kasnije Vindiju u pravom svjetlu otkrivaju Stjepan Vuković, koji ondje tridesetak godina s prekidima vrši istraživanja, te potom Mirko Malez, vodeći sustavna istraživanja od 1974. do 1986. god.

Slojevi su u Vindiji duboki 9 m, te su se taložili u vremenskom razdoblju duljem od 150 000 godina. U njima su utvrđeni tragovi ljudskog boravka od srednjeg i gornjeg paleolitika, preko mezolitika, te su nađeni pojedinačni nalazi iz mlađih razdoblja prapovijesti i antike. Znanstvene analize pokazuju kako je čovjek u Vindiji boravio samo privremeno, točnije sezonski, a potvrdu tome donose brojni ostaci špiljskog medvjeda pokazujući kako je špilja često bila i medvjeđi brlog. No, usprkos tome, ovo hrvatsko nalazište ušlo je u svjetsku arheološku literaturu zbog nekoliko razloga. Među najvažnijim otkrićima jest činjenica da su, uz pronalazak ostataka neandertalaca u starijim geološkim slojevima (datiranima oko 40 000 godina prije sadašnjosti), također pronađeni njihovi ostaci i u mlađim slojevima. Preciznije govoreći, radi se o ostacima posljednjih pripadnika neandertalaca u cijeloj Europi, u vremenu oko 33 000 godina prije sadašnjosti, kada prostor Europe već odavno naseljava moderni čovjek (Homo sapiens sapiens). To nam je otkriće važno jer svjedoči o mogućem suživotu ove dvije vrste. Također, špilja Vindija je u znanstvenoj literaturi poznata iz još jednog razloga. Naime, iz pronađenih fosilnih ostataka vrlo kasnih neandertalaca analizirana je tzv. fosilna DNA, na temelju koje je rekonstruiran neandertalski genom, te je utvrđeno kako se on barem jednim dijelom poklapa s genomom modernoga čovjeka. Zbog ovih važnih otkrića o čovjekovoj prošlosti danas je špilja Vindija pod zaštitom kao spomenik prirode i to arheološki, geološki i botanički.