Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske u koju se uvrštava i nautički turizam. Nautički turizam odnosi se na turističku i rekreativnu plovidbu morem, ali i jezerima i rijekama, te pristajanje u marinama i lukama, a najčešće ga se smatra elitnim oblikom turizma.
Nautički turizam u Hrvatskoj je prisutan još od kraja 19. i početka 20. stoljeća kada su austrijski vojvode, pa čak i njemački car Vilim II. na svojim jahtama krstarili istarskom obalom i Brijunima. Gradnjom sve više marina u 20. stoljeću, popularnost ovog oblika turizma sve više raste. Ono što je pogodovalo razvoju nautičkog turizma u Hrvatskoj je iznimno razvedena obala s više od tisuću otoka i mnoštvom zaljeva, ali i vrlo pogodni uvjeti za jedrenje za vrijeme velikog dijela godine. Osim atraktivnosti krajolika i pogodnosti klime, ključna su pristaništa s velikim kapacitetima u kojima se može usidriti puno brodova. Zadnjih se godina u Hrvatskoj bilježi ubrzan razvoj nautičkog turizma, posebice nautičkog chartera, odnosno komercijalnog segmenta nautičkog turizma u kojem turisti iznajmljuju plovila i opremu.
Glavni nositelj nautičkog turizma u Hrvatskoj je Dalmacija, a čak se 33% svih luka ove djelatnosti nalazi na području Zadarske županije. Iako je najveći interes u lipnju, srpnju i kolovozu, nautičari su prisutni na jadranskoj obali već od ožujka pa sve do listopada. Kao najpopularnije destinacije ističu se: Hvar, Korčula, Dubrovnik, Split, Cres, Makarska, Sukošan, Biograd na Moru, Zadar, Mali Lošinj, Vodice, Skradin, ali i istarski gradovi Umag, Pula, Rovinj, Poreč, itd. Hrvatska je je postala poznata nautička destinacija u Europi i svijetu te su od stranih gostiju među nautičarima najbrojniji Nijemci, Austrijanci i Britanci, no dolazi i mnogo Talijana, Čeha, Poljaka, Slovenaca, pa čak i Amerikanaca.
